Rezultate izbora prema kojima je Grabar Kitarović pobijedila u drugom krugu s 50,74 posto osvojenih glasova u pitanje je dovela članica stožera Ive Josipovića Sandra Petrović Jakovina, koja smatra da je trebalo ubrojiti i nevažeće listiće i da Zakon o izboru predsjednika Republike nije u skladu s Ustavom po kojem je za pobjedu na izborima potrebno osvojiti većinu glasova svih birača.
"Ustav ne poznaje prvi i drugi krug. Tamo stoji da se izbori ponavljaju kad jedan kandidat ne dobije većinu glasova svih koji su izišli na birališta. Zakon bi trebao razrađivati ovu ustavnu normu, ali u njemu piše da je za pobjedu potreban najveći broj birača koji su glasali", rekla je Tportalu Sandra Petrović Jakovina, koja dodatno nije željela komentirati svoju izjavu.
Pravni stručnjaci Sanja Barić i Ivan Koprić smatraju da je u obzir trebalo uzeti sve listiće (važeće i nevažeće) koji su ubačeni u glasačku kutiju i od tog broja računati broj osvojenih glasova, ali da to prema zakonu ne dovodi u pitanje pobjedu Grabar Kitarović.
Nije potrebno dobiti više od 50 posto glasova
Iako bi na takav način brojenja listića, kandidatkinja HDZ-a Grabar Kitarović zbog relativno visokog broja nevažećih listića u drugom krugu imala manje od 50 posto osvojenih glasova, Barić kaže kako je neosporno da zakon o izborima kaže da je u drugom krugu potrebno dobiti više glasova i da nije potrebno dobiti više od 50 posto glasova.
''Je li ta zakonska odredba protivna ustavnoj odredbi dosad nikad nitko nije postavljao pitanje, a u komparativnoj praksi ustavna odredba se tumači kao i u zakonu, odnosno da je u drugom krugu dovoljno dobiti više glasova'', kaže Barić.
No, s obzirom da se takvo pitanje nikad nije postavljalo Barić kaže da je sasvim legitimno pitati o tome Ustavni sud i raščistiti svaku dilemu. "Da li osvojenih manje od 50 posto glasova utječe na konačni rezultat to se dosad nije postavljalo u hrvatskoj praksi i oni koji sumnjaju imaju legitimno pravo to učiniti radi razjašnjavanja bilo kakvih nejasnoća", zaključila je Barić. Objasnila je da se takvo pitanje nikad nije postavljalo jer ranije nije bilo toliko nevažećih listića niti je rezultat ikad bio tako tijesan.
Na rubu političkog samoubojstva
Pravni stručnjak Ivan Koprić smatra također da bi u drugom krugu u obzir trebalo uzeti važeće i nevažeće glasove, no smatra da je u ovom trenutku otvaranje tog pitanja za SDP ne samo kontraproduktivno nego na rubu političkog samoubojstva.
"Ništa neće biti od toga, već imamo dosta dugo takav sustav, nitko nikad nije došao na ovakvu ideju", rekao je Koprić.
Smatra da bi DIP, ako je imao ikad sumnju u tom pogledu, pokrenuti postupak u pogledu načina računanja pobjednika u drugom krugu. "To je sporno, nije sporno u prvom krugu u kojem se traži apsolutna većina, u drugom krugu je sporno zbog nevažećih glasova", kaže.
Relevantna brojka
Koprić dodaje da je DIP računao postotke osvojenih glasova od važećih listića i da bi tu trebalo intervenirati na način da ubuduće rezultate iskazuje kakvi jesu. Onda bi se vidjelo što jedino ima smisla zapaziti, kaže Koprić, da je na ovim izborima bilo dosta protestnih glasova i da je Grabar Kitarović pobijedila s nešto malo manje od 50 posto osvojenih glasova onih koji su izašli na izbore, što govori nešto o legitimitetu te pobjede, ali pravno je situacija čista.
"Od onih koji su imali volju glasovati Grabar Kitarović je pobijedila i mislim da je to relevantna brojka", kaže Koprić.
U slučaju kad bi u drugom krugu kandidat trebao osvojiti više od 50 posto važećih i nevažećih glasova, onda bi se u sadašnjoj situaciji moglo dogoditi da se glasanje ponavlja unedogled jer nitko ne bi dobio 50 posto plus jedan glas.
To bi, smatra Koprić, bilo razorno i suprotno načelima demokracije pa Ustavni sud to ne bi prihvatio.
Put u kaos
"U situaciji u kojoj je razlika u glasovima relativno malena i u kojoj je biračko tijelo zapravo podijeljeno reći da to nećemo uzeti u obzir nego ćemo ponavljati izbore je put u kaos, a to svakako nije u skladu s načelom demokracije", rekao je Koprić.
Barić pak kaže kako bi se, u slučaju da je za pobjedu u drugom krugu potrebno osvojiti više od 50 posto glasova, biračima dala mogućnost da nevažećim listićima onemoguće izbore. Na taj način bi se, kaže Barić, potaklo apstinente na veću izlaznost. "Apstinenti tvrde da nemaju za koga glasovati, a ovako bi svojim nevažećim listićem mogli utjecati da nitko ni ne bude izabran", kaže Barić.
S druge strane bi se i ostale birače koji se žele opredijeliti potaknulo na veću izlaznost pa bi to mogao biti jedan način borbe protiv apstinencije. "To je dosta radikalno tumačenje i o tome bi valjalo razmisliti kao posljedici tumačenja", kaže Barić.
