Nakon što je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio statističke podatke o isplaćenim mirovinskim isplatama iz mirovinskog sustava RH, u oči je upao podatak o 94.351 umirovljeniku koji mjesečno od HZMO-a prima manje od 500 kuna, odnosno u prosjeku 232 kune.
No Jurica Galešić iz Hrvatske stranke umirovljenika ističe kako, iako je točno da su mirovine u Hrvatskoj niske, ove podatke treba ipak staviti u pravi kontekst.
"Objavljeni podaci govore o mirovinskim isplatama iz mirovinskog sustava RH, a ne o ukupnim mirovinskim primanjima", ističe Galešić i pojašnjava: "Po zakonu, minimalna mirovina za 15 godina radnog staža u Hrvatskoj iznosi 930 kuna, što znači da mirovine koje su manje od tog iznosa ili su obiteljske mirovine (naslijeđene od preminulog partnera) ili mirovine iz razdoblja prije 1999. godine ili su razmjerne mirovine što znači da korisnik uz taj iznos prima mirovinu iz inozemstva".
Strane mirovine
Slično su nam rekli i u Sindikatu umirovljenika. "Brojke bi bile više nego katastrofične kad bi bile točne. Naime, ne odnose se na mirovine, već na dio mirovine umirovljenika koji ostvaruju i neku mirovinu prema međunarodnim ugovorima, te na zaposlene koji imaju i djelomičnu invalidsku profesionalnu mirovinu. U slučaju kad je riječ o dijelu mirovine zarađenom u Hrvatskoj, onda je tu riječ o maksimalno od tri do šest godina. Statistike se, na žalost, ne vode na transparentan način, a izostaju i tumačenja u statističkim pregledima", poručuje predsjednica sindikata Jasna A. Petrović.
Galešić kaže kako najveći broj inozemnih mirovina primaju umirovljenici koji u Hrvatskoj ostvaruju mirovine do dvije tisuće kuna. "U Hrvatskoj 182 tisuće umirovljenika prima mirovinu iz inozemstva u prosječnom iznosu 277 eura. Veći dio inozemnih primitaka dolazi iz zemalja zapadne Europe, a manji iz država bivše Jugoslavije," pojašnjava.
Naravno, to ne mijenja previše činjenicu da su mirovine u Hrvatskoj kriminalno niske te da ljudi nakon cijelog radnog vijeka jedva preživljavaju.
Situacija je katastrofična
"Situacija u Hrvatskoj jest katastrofična jer 315.000 ili 27,6 posto umirovljenika prima mirovine niže od 1500 kuna, što je iznos koji je apsolutno nedovoljan na život. Čak oko 600.000 umirovljenika ili 52,5 posto ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva u 2017. godini, kad je iznosila 2180 kuna. Prosječna, pak, mirovina iznosi 3317 kuna. To su točne brojke, kao što je točno i da je relativna vrijednost mirovine, tj. udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, pala na samo 37,46 posto i time katapultirala Hrvatsku na dno svih država nastalih na području bivše Jugoslavije, dok je u susjednim zemljama udio bio bitno viši (Mađarska i Makedonija - 62%, Slovenija - 60,2%; Crna Gora - 56,2%, Srbija - 49,8%; Kosovo - 47%; Bosna i Hercegovina - 43,4 odnosno 42,5%)", otkriva Jasna A. Petrović.
Na sličnom su tragu i u Hrvatskoj stranci umirovljenika, no ističu i jednu činjenicu. "Naravno da smatramo da su mirovine niske, no moramo imati na umu da mirovinska prava ovise o uplatama doprinosa kroz godine rada. Posljednjih 25 godina tu imamo problem jer 241 tisuća sadašnjih umirovljenika prima najnižu mirovinu 1502,43 kune za prosječnih 26,5 godina radnog staža, što znači da su njihovi poslodavci za njih uplatili vrlo niske doprinose. No, bez obzira na uplaćene doprinose, najniža mirovina ne može biti niža od 61,94 kune po godini radnog staža, osim za prijevremene mirovine".
Rad na crno ruši mirovine
Glavni uzrok niskih mirovina, osim niskih plaća, je rad na crno.
"Jedan od uzroka niskih mirovina je i visoka penalizacija prijevremenog umirovljenja kao i sustav obiteljskih mirovina koji ne razlikuje je li jedan supružnik radio u slučaju kada drugi nasljeđuje mirovinu ili su zajedno imali npr. 70 godina staža pri čemu, da bi preživjeli korisnik mirovine mogao primati veću mirovinu, mora se odreći svoje. Osim tih činjenica, mirovine su male i zbog niskih plaća u Hrvatskoj te što se profit često temelji na neplaćenom radu u trgovini, ugostiteljstvu, graditeljstvu i slično", pojašnjava Galešić.
Kritičan je i prema najavljenoj mirovinskoj reformi. "U najavljenoj mirovinskoj reformi ne vidimo nikakvo poboljšanje za postojeće umirovljenike, a za buduće očekujemo pogoršanje uvjeta. Jedine iskorake koje Vlada može učiniti za postojeće i buduće umirovljenike jesu prestanak penalizacije nakon proteka određenog broja godina i uređenje obiteljskih mirovina po uzoru na razvijene zapadne zemlje", savjetuje Galešić.
