Nova mirovinska reforma u Hrvatskoj bi, prema najavama, donijela produljenje radnog vijeka do 67. godine života, a mjera bi se uvela u narednih 15 do 20 godina. Usto se čuju glasine o smanjenju mirovina za sve rođene nakon 1962. godine, ali i penaliziranju onih koji prijevremeno odu u mirovinu. Zasad se o svemu tome govori kuloarski, a ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić sve spomenuto naziva "apsolutnim dezinformacijama".
No promjene, kakve god bile, trebale bi uslijediti do Nove godine, a zakonodavci kažu da nitko neće biti oštećen te da je cilj stvoriti dugoročno održiv mirovinski sastav, unaprijediti ga i osigurati adekvatne mirovine. Protivnici upozoravaju na osiromašenje svih budućih umirovljenika, potrebu definiranja zanimanja na kojima se može raditi do 67. godine, ali i omogućiti onima koji mogu i spremni su raditi da na poslu i ostanu jer tvrde da su starije osobe često bolji, lojalniji i produktivniji radnici, piše Al Jazeera Balkans.
Od radnika se očekuje da što duže radi, a što kraće živi
"Od radnika se traži da što duže radi i da tijekom radnog vijeka pridonosi većim prihodima mirovinskih fondova. Od istog tog radnika se očekuje da što kraće živi i uživa u zasluženoj mirovini", kazao je za Al Jazeeru Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika.
S druge strane, stručnjaci smatraju da je povećanje dobi za odlazak u mirovinu nužno i pozitivno.
"Koliko god to, na prvi pogled, izgledalo paradoksalno veće zapošljavanje starijih znači i veće zapošljavanje mladih: izdvajanja za mirovine su manja pa je rad (razmjerno) jeftiniji. Konačno, mnoga istraživanja širom svijeta su jasno pokazala kako je radna aktivnost u poznijoj dobi u velikoj mjeri i odrednica zadovoljstva i sreće te zdravlja jer se takve osobe osjećaju uključene i društveno korisne", kazao je za Al Jazeeru Predrag Bejaković sa zagrebačkog Institutu za javne financije.
On smatra da je podizanje zakonske dobi opravdano i potrebno ako se želi poboljšati odnos osiguranika i umirovljenika te povećati mirovine. Ukazuje i na to da se u Europi shvatilo kako prijevremeno ili rano umirovljenje ne povećava prostor za novo zapošljavanje, nego ga čak i smanjuje jer su velika davanja kroz doprinose i poreze za mirovinske rashode, pa je slijedom toga rad skup.
"Ne treba slijepo slušati preporuke iz Bruxellesa"
Novinarka Novog lista Gabrijela Galić kaže kako se 2038. godina kao rok za podizanje starosne granice za umirovljenje na 67 godina navodi u aktualnom zakonodavstvu, ali da Vlada Andreja Plenković želi taj rok pomjeriti na 2033. godinu.
"Sve analize hrvatskog mirovinskog sustava govore o njegovoj dugoročnoj održivosti i postupnom smanjenju izdvajanja za mirovine u BDP-u. Duljim ostankom u svijetu rada teško da će se proračunske rupe popuniti jer mirovinski doprinosi nisu izvor 'popunjavanja' proračunskih rupa. Naime, iz doprinosa za mirovine ne prikupi se dovoljno za isplatu mirovina te država mirovinsku isplatu dijelom pokriva i iz drugih proračunskih prihoda", kazala je Galić za Al Jazeeru Balkans.
Ona smatra kako nije dobro "slijepo slušati preporuke Europske komisije bez uvažavanja domaćih specifičnosti pa ističe položaj žena, jer u Hrvatskoj traje postupno izjednačavanje dobi žena s muškarcima za odlazak u starosnu mirovinu sa 65 godina života. Nakon toga bi, prema aktualnom zakonodavstvu, došlo do postupnog podizanja dobi umirovljenja za žene i muškarce za dvije godine.
"Najavljena reforma cijeli bi taj postupak znatno ubrzala i na neki način kaznila žene. Istodobno, ubrzanje reforme kratkoročno će se odraziti i na proračun zahtjevom za većim izdvajanjem. Naime, tko god bude mogao realizirati mirovinu po povoljnijim uvjetima, odnosno prema aktualnom zakonodavstvu, to će učiniti. I to znači da će, vjerojatno pred kraj ove godine, doći do pritisaka na mirovinski sustav", upozorava Galić.
"Poslodavcu je lakše dati otkaz zaposleniku kad prijeđe 50-u"
Grujić iz Stranke umirovljenika kaže da ne može zamisliti svoje kolege umirovljenike kako hodaju po građevinskim skelama u 67-oj godini života, ali i smatra da postoji veliki broj poslova koji mogu obavljati umirovljenici i u 70-ima. Također ističe kako su nekad radnicima pred mirovinom povećavali plaće i premještali ih na radne poslove, a danas je poslodavcu lakše dati otkaz zaposleniku koji prijeđe pedesetu.
I Galić kaže kako se boji da su humanija rješenja za ljude pred mirovinom "dio programa neke utopijske države" jer u stvarnosti ljudi koji su zbog prirode posla u tim godinama 'istrošeni' najčešće završavaju u prijevremenoj mirovini.
Jedini način očuvanja financijske održivosti sustava?
"Gdje biste, primjerice, prebacili tekstilnu radnicu ili građevinskog radnika ili bilo kojeg drugog radnika u djelatnostima u kojima se radnici i te kako troše tijekom radnog vijeka? Ti ljudi punu starosnu mirovinu niti ne dočekaju, već završe najčešće u prijevremenoj mirovini, a država ih planira dodatno kazniti u budućnosti jer će im povećati penalizaciju, odnosno trajno umanjenje mirovine u slučaju prijevremenog umirovljenja", kazala je Galić za Al Jazeeru napomenuvši kako vlast zaboravlja da ljudi ne idu u prijevremenu mirovinu iz hira već zato jer se poslodavac na taj način rješava starije radne snage.
"I onda će država te ljude, umjesto da stvori uvjete da dočekaju punu mirovinu, još dodatno kazniti trajnim umanjenjem mirovine", dodaje Galić.
Bejaković pak smatra da su podizanje dobi za odlazak u mirovinu te kažnjavanje prijevremenog odlaska u mirovinu jedini način očuvanja financijske održivosti sustava. Stoga predlaže da se pravila postave tako da se odluke o odlasku u mirovinu donose po osobnom stavu i sklonostima, a ne stoga što se dulji rad kažnjava.
"Cilj ne bi trebao biti da ljudi rade dulje, nego da se ukloni kažnjavanje rada", kaže.