Pred nekoliko tisuća izaslanika i sudionika počeo je 19. Opći sabor HDZ-a na kojemu će biti izabrano deset članova Predsjedništva i 40 članova Nacionalnog odbora, a predsjednik HDZ-a Andrej Plenković podnijet će izvješće o radu stranke od posljednjeg sabora.
Izborom novog Predsjedništva i Nacionalnog vijeća završit će ciklus unutarstranačkih izbora u HDZ-u.
Nakon što je Tomislav Karamarko 2016. godine srušio vlastitu Vladu i dao ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a, nekoliko puta se nagađa o njegovom povratku u politiku pa tako i ovaj put. Često je i on dodavao takvim špekulacijama, objavljujući postove na Facebooku ili u izjavama za medije. Njegovo pojavljivanje na obilježavanju 100. rođendana Franje Tuđmana u organizaciji HDZ-a pokrenulo je nova nagađanja.
Neki su i ovaj put nagađali o Karamarkovom uključivanju u Predsjedništvo HDZ-a u drugoj rundi stranačkih izbora, koja bi trebala biti zaključena na današnjem stranačkom saboru.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je rekao novinarima u petak da je Tomislav Karamarko pozvan na Sabor stranke.
“On je bivši predsjednik stranke, nije izbačen, bio je pozvan i zadnji put, ne vidim tu ništa problematično”, rekao je Plenković.
E pa spomenuti stranački sabor je danas započeo s održavanjem u Lisinskom, ali nigdje nije bilo ni traga ni glasa Karamarka. Ostaje samo dalje špekulirati planira li Karamakro zaista povratak u politiku i hoće li to biti ponovno u sklopu HDZ-a ili u stranci nema mjesta za njega.
Stigao i Manfred Weber
Gosti na HDZ-ovu saboru su potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Demokratskog Saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik u novom sazivu srpske Narodne skupštine Tomislav Žigmanov, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, ministar u vladi Crne Gore Adrijan Vuksanović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković te predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji Jasna Vojnić.
Stigao je i predsjednik EPP-a Manfred Weber.
Novi program HDZ-a
HDZ je uoči sabora u svom nacrtu istaknuo da su ključani za stabilizaciju političkog i društvenog života Hrvatske kao preduvjetu njezina sveukupnog napretka. Radi se o nacrtu programa HDZ-a za četvrto desetljeće, koji bi danas trebalo potvrditi oko 2000 izaslanika.
U programu pod nazivom "HDZ i Hrvatska u četvrtom desetljeću samostalnosti" navodi se da će se stranka u četvrtom desetljeću djelovanja zalagati za moderni hrvatski suverenizam, što uključuje modernizacijsku prilagodbu gospodarstva, podizanje životnog standarda i socijalne sigurnosti te borbu protiv svih oblika isključivosti, izolacionizma i demagogije.
HDZ-ovci svoje mjesto vide na desnom centru političkog spektra koji, tvrde, najbolje objedinjuje vrijednosti narodnjaštva i kršćanske demokracije, koje dijeli najveći dio hrvatskog naroda, kao i ideale domoljublja, državotvornosti, rada, solidarnosti, društvene tolerancije i otvorenosti prema svijetu.
To se više puta potvrdilo, u novije vrijeme posebice na parlamentarnim izborima 2016. i 2020. godine, kada se pokazalo da HDZ dobiva najveću potporu birača kad je vođen upravo tim vrijednostima i idealima.
Uz to, HDZ onda i najlakše pronalazi prihvatljive izborne ili postizborne partnere u drugim desno-centrističkim i centrističkim političkim strankama, skupinama te pojedincima. Takav HDZ također najbolje uspijeva postići nove iskorake u međunarodnoj afirmaciji naše domovine, a naročito unutar EU-a, navodi se u programu.
U novije vrijeme, obilježeno bujanjem populističkih političkih platformi i izolacionistički nastrojenih stranaka, uvjerenost u ispravnost pozicije desnog političkog centra još je izraženija, kažu.
