Informacijski i komunikacijski stručnjak Marko Rakar prokomentirao je novi sustav provođenja popisa stanovništva te razinu digitalizacije u domaćoj javnoj upravi. Smatra kako je Hrvatska spremna za elektronski popis stanovništva te dodaje da većina građana ima način kako pristupiti sustavu e-Građani, stoga nema tehničkih ili sigurnosnih zapreka koji bi omeli provođenje takvog popisa.
21.09.2019., Rovinj - 12. Weekend media festival. Panel "Google vs. Huawei kao proxy rat za 5G izmedju SAD-a i Kine - na cijoj ste strani?" Marko Rakar. Photo: Marko Dimic/PIXSELL
"Uza sve mane koje sustav e-Građani ima, to što je on arhaičan i nesposoban funkcionirati na mobilnim uređajima, on i dalje funkcionira. Za potrebe popisa stanovništva je on više nego dovoljan. Da biste se ulogirali u sustav, ima nekoliko razina sigurnosti koje se postižu. Najnesigurniji tip prijave u sustav je da samo upišete korisničko ime i lozinku. Za potrebe popisa stanovništva je to dovoljno da budemo razumno sigurni da osoba koja to popunjava stanuje na toj adresi. Ja bih rekao da velika većina ljudi ima pristup tom sustavu i ovo je ogromna prilika da se ovaj sustav popularizira. Ako aplikacija bude dobro dizajnirana i jednostavna za korištenje, onda će to biti uspješno. Ali teško je reći o kojem se broju ljudi radi. Ja se nadam u stotinama tisuća", pojasnio je Rakar.
Ništa od elektronskog glasovanja
No, o uvođenju elektronskog glasovanja, Rakar je bio ponešto skeptičniji, jer u toj situaciji sustav mora biti 99,9 posto siguran da se radi o određenoj osobi. Za N1 je naveo i neke druge potencijalne mane elektronskog glasovanja.
"Tu bismo morali imati e-osobne iskazanice, koje formalno postoje u RH, ali ne funkcioniraju. Ako imamo mogućnost da se ulogiramo u sustav, sljedeće je pitanje možemo li mi vjerovati državi da će glas koji smo mi predali državi doista biti evidentiran onako kako smo mi kliknuli na ekranu. To je jedan problem. Mi s jedne strane moramo registrirati da je netko glasao, a ne smijemo zapisati kako je glasao. Ne smije to biti dvosmjerna veza, a glas mora biti autentičan. Nemamo nacionalnu infrastrukturu koja bi takvu stvar omogućila. Velika većina borbe se svodi na to možete li vjerovati toj aplikaciji ili ne tj. je li ona autentično prebrojila te glasove", rekao je Rakar.
Digitalizacija nesposobnih ljudi
Rakar smatra da kasnimo s digitalizacijom zbog nesposobnih ljudi, odabranih po stranačkom ili rodbinskom ključu koji ulažu u informatičku tehnologiju koja je drugdje već zaboravljena, a komentirao je i najavljeno državno preuzimanje svih preostalih udjela u Apisu.
"Ne razumijem što će država imati sa 100 posto Apisa, a nema s 51. Nekompetentni ljudi iz ultranekompetetnih institucija proizvode ta rješenja. Kad prolazite po sustavu e-Građani, to izgleda kao virus iz devedesetih godina. To je jednostavno očajno napravljeno. To funkcionira na nekoj razini, ali to je softver koji funkcionira beskrajno loše. Zašto se nitko ne žali na internet bankarstvo? Svi koriste internet bankarstvo. Zato što je bankama u cilju da oni na najjednostavniji mogući način i siguran način koristi. Istovremeno, tu istu logiku u 30 godina nismo uspjeli implementirati u našu javnu upravu", smatra Rakar.
Rakar smatra kako je otvorenost podataka i javne uprave u Hrvatskoj kozmetičke naravi te ističe kako najveći broj ljudi koristi sustav e-Građani kako bi mogli pregledavati ocjene svoje djece. Rakar nije bio manje kritičan niti prema digitalizaciji javne uprave.
"Hrvatska još uvijek funkcionira u terminima kako se informatička tehnologija razvijala 80-ih i 90-ih godina. Ono što pametne i moderne države rade, one umjesto da rade komunističke petoljetke kao mi, rade puno malih integriranih servisa koji se mogu brzo razvijati. Oni razvijaju servise na isti način kao što sve druge firme razvijaju svoje sustave u privatnom sektoru. Postoje rješenja, samo da bi se mi prebacili i preusmjerili brod na takav smjer, za to moramo imati nekoga tko se u informatičku tehnologiju i digitalizaciju razumije", smatra.
Bandićeve kulise populizma
Rakar se, osim digitalizacije, osvrnuo i na druge Vladine projekte o kojima se trenutno raspravlja u javnosti. Smatra kako niti jedan nije izvediv do kraja mandata.
"Imunološki zavod - totalno je nejasno zašto se o njemu razgovara, on faktički više ne postoji. Bilo bi dobro da imamo laku željeznicu do zračne luke jer je ona očajno povezana s gradom. GUP je po meni očigledna devastacija prostora i trajno narušavanje infrastrukture. Ne znači da je ono što je predloženo dobro, to samo znači da je unutar Zakona. Stručnjaci su jednoglasno protiv prijedloga kako je on trenutno formuliran. Ja mislim da je taj dogovor već napravljen. Odluka je donesena i sad samo čekamo da se stvar provrti kroz sustav", osvrnuo se Rakar na prijedlog Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, a osvrnuo se i na njegova protežera Milana Bandića.
"Milan Bandić je jedan od prvih velikih populista u jugoistočnoj Europi. Nekakva snaga koju on projicira u Saboru je jedna ogromna kulisa. Milan Bandić ni na jednim izborima koji nisu gradski nije uspio ništa dobiti. Tko bi htio dati glas grupaciji prebjega i ljudi koji su prekršili obećanje prema svojim biračima? Na Plenkoviću je da objasni zašto surađuje s nekim tko je ne samo zagazio u korupciju nego je korupcija model po kojem posluje cijela gradska uprava", zaključio je Rakar.
