Iako je pitanje gubitka stanovništva već godinama goruće, ipak su iznenađujuće odjeknuli podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koje su jučer prenijeli mediji, a govore da je u posljednjih pet godina u Hrvatsku doselilo nešto više od 88 tisuća stanovnika dok je istodobno državu napustilo 189 tisuća ljudi. Izraženo u postocima, Hrvatska danas ima 2,4 posto manje stanovnika nego što je imala 2013. godine.
Osim toga, u tom je razdoblju samo 96 gradova i općina zabilježilo rast broja stanovnika kao posljedicu doseljavanja, dok 436 gradova i općina bilježi pad broja stanovnika zbog iseljavanja.
Komentirajući za Net.hr nove podatke DZS-a, poznati demograf Stjepan Šterc napominje da su stvarne brojke kudikamo veće od ovih službenih.
'Depopulacija je zahvatila i velike gradove'
"Državni zavod za statistiku već tradicionalno objavljujuje podatke samo o onima koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj. Kada gledate posredne pokazatelje poput sve manjeg broja djece u osnovnim i srednjim školama - oko 9000 godišnje - zatim slobodna mjesta na fakultetima - oko 11.000 godišnje - ili razinu prirodnog pada, tada nam ti podaci potvrđuju da je iseljavanje mnogo veće nego što govore podaci DZS-a. A pogotovo nam to potvrđuje statistika zemalja useljavanja, počevši s Njemačkom. Zapravo, opća slika je mnogo gora, a osobito se osjeti na terenu. Kada u pojedinim gradovima i općinama radite terenska istraživanja, onda vidite kolika je tamo pustoš i kakva je to situacija koja se ne bi smjela mirno gledati", kazao nam je Šterc.
Podaci DZS-a pokazuju da je trend gubitka stanovništva zbog iseljavanja nakon manjih mjesta zahvatio i županijska središta, odnosno velike gradove.
"Depopulacija je apsolutno zahvatila i velike gradove poput Splita i Rijeke, o Osijeku da i ne govorimo. U velikim gradovima depopulacija se zbiva i prirodnim putem i iseljavanjem. Iz središta gradova mlađe i obrazovanije stanovništvo počelo je seliti u prigradske zone tako da veliki regionalni centri gube i vanjskim i unutrašnjim iseljavanjem. To je također slika današnje Hrvatske", ističe Šterc.
21.11.2016, Karlovac - Ministrica demografije Nada Murganic i vodeci Hrvatski demograf Stjepan Sterc u Gradskoj knjiznici odrzali predavanje o demografskoj buducnosti Hrvatske. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
'Rast imaju oni koji sami vode populacijsku politiku'
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pet gradova s najvećim padom stanovništva zbog iseljavanja u inozemstvo u proteklih pet godina bili su Hrvatska Kostajnica (s čak 17,8 posto stanovnika manje), Knin, Županja, Pakrac i Glina. A pet općina s više od tisuću stanovnika koje su u tom razdoblju iz istog razloga zabilježile najveći pad stanovništva su Biskupija (kod Knina), Gračac, Donji Lapac, Dvor i Donji Kukuruzari. S druge strane, najveći rast stanovništva zabilježili su gradovi Novalja, Vis, Novigrad (u Istri), Nin i Stari Grad na Hvaru. Pet općina s najvećim rastom stanovništva od 2013. naovamo su Šolta, Sali, Vir, Dobrinj (na otoku Krku) te Podstrana.
Uočljivo je kako su gradovi i općine s najvećim porastom stanovništva odreda u priobalju. Šterca smo upitali da nam to protumači te ima li to veze s time što je Hrvatska, takoreći, postala ovisna isključivo o turizmu.
"Rast imaju, između ostalog, oni gradovi i općine koji su počeli primjenjivati neke konkretne mjere. Te mjere, rekao bih, nisu više baš tako beznačajne. U tim su gradovima i općinama počeli sami voditi populacijsku politiku jer su shvatili da se neće moći baviti temeljnim djelatnostima svoga prostora ako ne krenu sa stimuliranjem rodnosti i pozitivne migracijske bilance. Budući da se, izuzev Visa, uglavnom radi o prostorima koji su prigradske zone velikih gradova, oni to mogu rješavati i kroz migraciju samog gradskog stanovništva privlačeći ih jeftinijim stanovanjem, raznim poticajima i olakšicama poput nižih komunalnih davanja i sličnog. A što se tiče pitanja o turizmu - apsolutno. To je ondje dominatna djelatnost i ima veze s kvalitetnijim životom na tim prostorima. Sve se to sada pokazuje", smatra Šterc.
'Moramo imati selektivnu migraciju'
Budući da demografi već godinama pa i desetljećima upozoravaju na dramatične demografske trendove i nude rješenja za koja se obično nema sluha ("već smo dosadni sami sebi", kaže Šterc), nameće se pitanje hoće li na koncu preostati tek jedno rješenje: "uvoz" stanovništva?
"Mi moramo imati selektivnu migraciju kakvu imaju sve razvijene zemlje, bez obzira na razinu demokracije. To nije sporno. Istodobno, problem manjka radne snage ne može se rješavati samo uvozom jeftine radne snage. Treba raditi projekcije radne snage koje se vežu uz domicilno stanovništvo. To je model kakav provode i u najliberalnijim zemljama. I one imaju selektivnu migraciju. Kada je ta problematika u pitanju, onda su svi uglavnom konzervativni. Kad imate slobodnu migraciju u prostoru, onda imate anarhiju", zaključio je Šterc.
