Grupa nastavnika s Odsjeka za povijestFilozofskog fakultetau Zagrebu odlučila je reagirati na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koju je dala na prvi dan ove školske godine, dakle prošlog ponedjeljka, učenicima sesvetske gimnazije.
"Prvog dana nastave u novoj školskoj godini predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je gimnaziju u Sesvetama i tom prilikom upozorila učenike da razmisle hoće li jednog dana upisati studij povijesti i arheologije, jer 'možda u ovom trenutku nećeš naći radno mjesto'", navode nastavnici povijesti ističući kako smatraju nepriličnim da predsjednica sugerira učenicima što da ne studiraju.
"Čini nam se da je takav stav predsjednice prema studiju povijesti (i arheologije) odraz šireg odnosa društva prema humanističkom obrazovanju", smatraju povjesničari.
Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:
"Neugodno smo iznenađeni takvom izjavom jer smatramo nepriličnim da predsjednica Republike sugerira učenicima što da ne studiraju. Osim toga, podaci o zapošljavanju diplomiranih povjesničara pokazuju da je predsjednica u krivu jer je danas razmjerno malo nezaposlenih povjesničara. Naime, povjesničari se ne zapošljavaju samo u užoj struci jer tijekom studija dobivaju vrlo široko obrazovanje koje im omogućava veliku fleksibilnost na tržištu rada.
Hrvatske su vlasti u proteklih četvrt stoljeća, uz dva postojeća, osnovale sedam studija povijesti. To svjedoči o važnosti discipline (ili, možda, o nepromišljenosti hrvatske obrazovne politike, ako se netko složi s predsjednicom).
Čini nam se da je takav stav predsjednice prema studiju povijesti (i arheologije) odraz šireg odnosa društva prema humanističkom obrazovanju. Dnevno svjedočimo naglašavanju važnosti STEM područja u kojem neki (pa tako i predsjednica) vide panaceju za sve društvene i gospodarske probleme, iako je jasno da u rješavanju takvih problema jednako važan doprinos moraju dati humanističke i društvene znanosti.
Mišljenja smo da nikakva dubinska reforma društva nije moguća bez ključnog doprinosa humanistike i razvijanja kritičkog mišljenja. U Hrvatskoj se danas kritičko mišljenje sustavno ograničava i potire. To se odnosi i na interpretacije povijesti koje su bitan sastavni dio u oblikovanju političke i društvene svijesti.
Nastavnici na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu", stoji u pismu koje su potpisali: Damir Agičić, Zrinka Blažević, Neven Budak, Ivo Goldstein, Borislav Grgin, Goran Hutinec, Tvrtko Jakovina, Hrvoje Klasić, Snježana Koren, Vjeran Kursar, Dea Marić, Zrinka Nikolić Jakus, Mario Strecha, Marko Šarić, Nataša Štefanec i Nikola Tomašegović.
