Da se ovoga trenutka napravi anketa među građanima Hrvatske, mladima i starima, ne bi znali što se dogodilo na današnji dan - uvjeren je povjesničar i kolumnist Net.hr-a Hrvoje Klasić koji je povodom Dana neovisnosti gostovao u emisiji Novi dan na televiziji N1.
"Mislim da još danas brkaju je li Dan neovisnosti ili Dan državnosti i koja je razlika. Radi se, u principu, o istom događaju - Sabor je povodom rezultata referenduma 1991. pokrenuo proces razdruživanja, ali je zbog moratorija Europske unije to stupilo kasnije na snagu", pojasnio je.
"Osjećaja praznika danas gotovo i nema"
"Dan državnosti se godinama, do 2001. slavio 30. svibnja, ali 8. listopada je sve definitivno gotovo. Tada je Sabor proglasio da tijela bivše federacije ne smatra svojim tijelima. Od tada možemo reći da Hrvatska jest neovisna. Pogledajte 30. svibnja za koji i ove godine čujemo da će se tražiti njegovo ponovno vraćanje kao Dana državnosti - tog datuma je izabran prvi višestranački Sabor, ali Hrvatska je i dalje u sastavu Jugoslavije. Nekoliko mjeseci kasnije dolazi Božićni Ustav u kojemu piše da Hrvatska do daljnjega ostaje u sastavu Jugoslavije. U jednoj emisiji sam o tome pričao s Vladimirom Šeksom i on je pametno rekao da smo oko takvih stvari trebali napraviti konsenzus i s opozicijom i sa svim drugim akterima. Ako se svi dogovorimo, onda je to tako. Mislim da nam je tu nedostajalo zrelosti, a pokazuje se da je, nažalost, i 30 godina kasnije nemamo", kazao je Klasić.
Ponovio je svoje mišljenje da 30. svibnja nije Dan državnosti te da je 8. listopada datum za koji se može reći da se otada Hrvatska više ne smatra dijelom Jugoslavije.
"Mi nemamo konsenzus o važnijim stvarima, kamoli o datumima. Zašto danas gotovo nigdje nemate izvješene zastave? Tog osjećaja praznika danas gotovo i nema". dodao je.
"Problem je što Plenković nije autentični HDZ-ovac"
Manjak osjećaja za taj praznik javio se, smatra Klasić, već na početku kada su velike stranke, ponajprije HDZ, monopolizirale osjećaj na patriotizam.
"Svi koji nisu bili u HDZ-u, s njima, jednostavno nikad se nisu smatrali dovoljno nacionalnim, patriotskim i to je na neki način napravilo podjele u društvu. Mislim da je u tom trenutku nametanje bilo čega, a nametanja je bilo, stvorilo jaz koji se pokazuje i danas. To je podjela koja je u hrvatskom društvu sveprisutna od devedesetih do danas. Da se razumijemo, ona je bila prisutna i u Domovinskom ratu", ustvrdio je Klasić gostujući na N1.
On, pak, smatra da se HDZ na čelu s Andrejom Plenkovićem nastoji profilirati kao demokršćanska stranka desnog centra, ali da je problem u tome što Plenković, Davor Božinović, ministrica kulture, ministrica vanjskih poslova i ostali nisu autentični HDZ-ovci.
05.02.2017., Zagreb - Predsjednik Vlade RH Andrej Plenkovic, zajedno s obitelji, prisustvovao je na misi u crkvi sv. Blaza povodom zavrsetka najvece proslave sv. Blaza u sjevernoj Hrvatskoj. Photo: Zarko Basic/PIXSELL
"Koga to u HDZ-u prozivaju, svoje predsjednike?"
"Oni ne pripadaju onakvom HDZ-u kakav on već godinama jest. Mislim da se i to koristi kao argument kontra Plenkovića. S druge strane, mislim da je to pravi put - Hrvatska mora imati i desnu i centar i lijevu stranku. Ako tako gledamo jedna građanska demokršćanska stranka je nešto što moramo imati, a ne jedno filoustašku, radikalno desnu, isključivu stranku", smatra Klasić.
Provjed najavljen u Vukovaru za iduću subotu, Klasić je - terminologijom JNA - nazvao "atomskim zdesna" te očitim pokušajem destabilizacije Plenkovića.
"Ili je HDZ je jedna najliberalnijih stranka jer oni sami sebe kritiziraju. Većinu godina su oni bili na vlasti, pa što su napravili po pitanju ratnih zločina? Koga to ni prozivaju, svoje predsjednike", zapitao se Klasić te konstatirao da se Plenković pokazao iskusnim i autoritarnim vođom HDZ-a.
