Agencija Promocija plus za RTL je na 1300 ispitanika od 31. ožujka do 3. travnja provela istraživanje o povjerenju građana hrvatskom pravosuđu.
Povjerenje u pravosuđe
Rezultati istraživanja potvrđuju sveprisutni dojam da građani u pravosuđe nemaju povjerenja, što se najbolje vidi na ljestvici gdje su građani, ocjenama od 1 do 10, rangirali razinu povjerenja u pravosuđe.
Najčešća ocjena je jedinica (39 posto), što znači da gotovo 40 posto građana nema baš nikakvog povjerenja. Iznimno nisku razinu povjerenja građani su iskazali i kroz dvojku (15,3 posto) i trojku (13 posto), desetak posto je negdje između, pa su odabrali petice (10,2 posto), a potpuno povjerenje odnosno desetku (0,7 posto) odabralo je manje od 1 posto ispitanika. Po biračkom tijelu stranaka najveće povjerenje imaju HDZ-ovi birači (ocjena 4,17), ali i oni su bliže nepovjerenju.
Najveći problem - korupcija
Ispitanici korupciju uvjerljivo najčešće navode kao najveći problem pravosuđa, njih čak - 60,8 posto. Slijede loši zakoni (9,2 posto) pa neujednačena sudska praksa (7,3 posto), loši i nestručni suci (5,2 posto), a onda i trajanje suđenja (4,5 posto) koja se, znamo, zna protegnuti godinama, a i desetljećima.
Dio ispitanika kao problem navodi niske plaće (2,2 posto) koje odbijaju kvalitetne suce, zatim način izbora i reizbora sudaca (1,7 posto), a jedan od razloga za ispitanike je i loš Vrhovni sud (1,4 posto) oko čijeg se čelnog mjesta lome koplja između premijera i predsjednika.
Neovisnost sudaca
Ispitanici problem detektiraju i u deficitu neovisnosti sudaca. Da nisu neovisni smatra 64,1 posto građana. Gotovo četvrtina smatra da jesu, ali ne u potpunosti (22,9 posto) dok ih potpuno neovisnima (4,6 posto) vidi manje od 5 posto ispitanika. Prisjetimo li se samo zadnjeg primjera Zdravka Mamića i njegovog druženja sa sucima koji su mu sudili, a i plaćanja njihovih računa za odmor - ovakvi rezultati ne čude.
Zašto građani smatraju da su suci neovisni?
Zbog čega ili zbog koga građani smatraju da suci u Hrvatskoj nisu neovisni? Najčešće za pritisak prstom upiru u političare, stranke i vlade (46,9 posto). Nešto više od 11 posto smatra da pritisak na suce vrše mediji (11,3 posto), slijede drugi suci i sudačka organizacija (10,9 posto), pa odvjetnici (9,5 posto) i ulica odnosno grupe za pritisak (8,2 posto).
Ukupno gledajući očito je da oni zbog kojih pravosuđe postoji i koji na kraju krajeva kroz poreze i plaćaju njegovo funkcioniranje rezultatima nisu zadovoljni. A osim puno priča i glasnih kritika onih koji mogu mijenjati stvari i onih koji su bili na pozicijama, a nisu ih promijenili - konkretnih pomaka nema na vidiku.
NAPOMENA: Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika od 31. ožujka do 3. travnja 2021. godine. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
