Održana je prva industrijska akcija sindikata HŽ-a, točnije prosvjed tijekom kojeg su svi vlakovi u Hrvatskoj stali na 15 minuta. Putnici koji su u tom razdoblju trebali putovati imali su razumijevanja za zahtjeve sindikalista.
Sindikati željezničara i ministar prometa Božidar Kalmeta dogovorili su da će se ukidanje 200 vlakova odgoditi do 1. rujna, jer će se prije toga željeznički sindikati s resornim Ministarstvom prometa dogovoriti o racionalnijem voznom redu, a u iduća tri mjeseca kupit će se 35 novih lokomotiva.Razlozi prosvjeda jesu neodgodiva potreba rješavanja problema neulaganja u željezničku infrastrukturu, katastrofalno loš vozni red koji je doveo do smanjenja broja putnika, te u konačnici do prijedloga ukidanja vlakova, te neulaganje u vozne i vučne kapacitete.
Dalibor Petrović, dopredsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske, kaže kako je situacija oko ulaganja "potpuno apsurdna, jer zaštitom domaće proizvodnje mnoge su investicije potpuno promašene". Kao primjer je naveo tvrtku Đuro Đaković, koja je 30 posto skuplja od stranih ponuđača, a spomenuo je i TŽV Gredelja i Končar koji za modernizaciju vlakova HŽ-u naplaćuju 30 posto skuplje nego za modernizaciju u BiH ili nekim drugim zemljama.
"Na pojedinim dijelovima željezničkih linija vlakovi još uvijek voze na ručni signal, iako je potrošeno 2 milijarde kuna na modernizaciju tog segmenta", kaže Petrović.
Vlakovi sporiji nego prije 7 godina
Zoran Mršić, dopredsjednik Sindikata hrvatskih željezničara, kaže kako sustavan nerad i nebriga HŽ putničkog prijevoza danas za posljedicu ima ukidanje 250 putničkih vlakova u HŽ-u. Istaknuo je kako nikako neće unaprijediti poslovanje, a i upozorava da je apsurdno što se neke pruge planiraju u potpunosti zatvoriti. Upozorio je također i na manjak vagona na visoko frekventnim linijama.
Tajnik Sindikata prometnika vlakova Hrvatske Anto Iličić, rekao je kako se, unatoč brojnim upozorenjima, sustavno zanemaruje željeznička infrastruktura što danas za posljedicu ima smanjivanje brzine na svim prugama HŽ-a zbog čega teret odlazi na paralelne koridore u okolnim zemljama.
arti-201003140159006Izneseni su podaci prema kojima je komercijalna brzina u putničkom prometu 2003. godine iznosila 47,8 km/h, dok je nakon 'silnih' ulaganja ista prosječna brzina iznosila 47,6. Još je veća razlika u teretnom prometu gdje je prosječna brzina 2003. iznosila 26,57 km/h, a 2009. godine 23,9.
Predstavnici sindikata su najavili da ne žele nanijeti štetu HŽ-u, zbog čega su prosvjed organizirali u najpovoljnijem trenutku – od 10:55 do 11:10 sati. Dodaju i kako kašnjenje od 15 minuta nije ništa čudno za HŽ.
Prethodni članak:
arti-201001210193006
