Obnova na Baniji sigurno neće biti ni brza ni laka, najbolje to pokazuje i slučaj Zagreba, gdje tek sad, 10 mjeseci nakon potresa počinje procedura za obnovu, koja će vjerojatno doista trajati 10 godina kako je to jučer premijer najavio. A i u toj proceduri još uvijek nije baš jasno tko i pod kojim uvjetima ima pravo na pomoć države, pogotovo jer se sad Zakon o obnovi proširuje i na područje Sisačko-moslavačke županije, pa se tu uplela i politika i kampanja za lokalne izbore tako da u toj magli mnogima nije baš jasno tko, kako, gdje i pod kojim uvjetima se može prijaviti za obnovu, javlja RTL.
Gost RTL Direkta bio je ministar graditeljstva Darko Horvat koji je otkrio detalje o predstojećem procesu obnove te hoće li i građani Siska moći računati na 100 posto financiranja obnove kao i građani Petrinje i ostatka županije ili će morati sufinancirati s 20 posto na koliko imaju pravo građani Markuševačke Trnave.
"Ovo bi za početak bila jedna velika ekskluziva koju ćemo saznati u četvrtak nakon sjednice Vlade, odnosno, nakon izglasanoga zakona u petak. Isti će biti objavljen u Narodnim novinama u ponedjeljak i od tada kreće sve ono što bi trebalo, a gdje i kako se javiti, vrlo transparentno, pokazali smo na našoj web stranici. Rokovi su jasni i transparentni i jednim klikom miša svi oni koji to trebaju saznati mogu. Idemo polako prema pravcu da će ne samo Sisak nego i drugi potresom pogođeni krajevi imati pravo na 100 posto financiranja konstrukcijske obnove", kazao je Horvat.
Svi otprilike u istoj poziciji
To je, kaže, moguće za dio Zagrebačke županije, vjerojatno i dio Krapinsko-zagorske, a kada će građani moći podnijeti zahtjev za obnovu, Horvat odgovara: "Istog trenutka kad se zakon izglasa i kada bude objavljen u Narodnim novinama i na prvoj sljedećoj sjednici vlade. Svi će biti otprilike u istoj poziciji. Rekonstrukcija prvog programa mjera kao provedbenog akta i ono što smo dosada napravili kao naputak građanima Sisačko-moslavačke županije, dakle, oni danas dobivaju markice, zelene, žute i crvene boje. Od sutra na web stranici Ministarstva graditeljstva, na stranicama Fonda i i stranicama Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje jedan jednostavni naputak, što ako vam je zgrada ili obiteljska kuća dobila zelenu, žutu ili crvenu markicu", rekao je Horvat.
Ako je obiteljska kuća dobila crvenu naljepnicu zahtjev za obnovu mogu podnijeti vlasnik ili suvlasnici, a kada se radi o višestambenoj zgradi, onda zahtjev podnose vlasnik, suvlasnici i upravitelji zgrada, objasnio je Horvat.
Na pitanje do kada se zaprimaju zahtjevi za obnovu, sanaciju krovišta, hitne intervencije i sl. Horvat odgovara: "Dakle, onaj javni poziv koji je imao vijek trajanja do kraja prošle godine, javni poziv kroz koji smo dosada riješili nekih 1200 zahtjeva i isplatili gotovo tridesetak milijuna kuna, programom mjera, transformiranje u procese koji se događaju unutar samoga fonda, ali zahtjevi se podnose i dalje u Ministarstvu i neka građane ne brine. Dakle, jedna je jedinstvena adresa na koju se podnose zahtjevi, to je Republike Austrije 20, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a tko će u konačnici isplaćivati ili obrađivati predmetne zahtjeve o tome građani ne brinu, bitno da im posao projektiraju ovlašteni projektanti i radove izvode ovlašteni izvođači", kazao je Horvat.
Tko ne mora sufinancirati?
Mogu se poslati i poštom, s tim da će izaći u susret građanima, kaže Horvat. "Mi ćemo dislocirati određeni broj službenika Ministarstva i u Sisak i u Glinu i Petrinju, tako da ćemo na terenu već moći i operativno zaprimati zahtjeve", kazao je.
Na pitanje tko sve može računati na sufinanciranje obnove te postoji li neki imovinski cenzus, Horvat kaže da članak 6 jasno propisuje tko je oslobođen od participacije od spomenutih 20 posto obveze sufinanciranja konstrukcijskog dijela obnove. "Dakle, oni koji su slabog dohodovnog, slabog imovinskog cenzusa, oni koji su danas u određenoj kategoriji invaliditeta. Pravo na zamjenske objekte imaju samo oni kojima je oštećena prva nekretnina u kojoj imaju prijavljeno prebivalište ili boravište.
Svi oni koji podnose zahtjev za sanaciju druge ili bilo koje sljedeće nekretnine, ovaj omjer sufinanciranja bit će drugačiji i morat će participirati minimalno 50 posto. Stambeni standard EU-a je relativno jasan. Dakle 35 kvadrata + 10 kvadrata za svakog člana obitelji, dakle mi u projekt ulazimo sa neto kvadraturom stambenog prostora, 55, 70 i 85 kvadrata s tim da svaki vlasnik ili suvlasnici mogu tražiti određeni nadstandard, ali to su dužni onda sami financirati", kazao je Horvat.
