Drastično su u ponedjeljak pale cijene nafte na svjetskim tržištima, čak 30 posto, što je najviše od 1991. godine. Saudijska Arabija započela je, naime, cjenovni rat s Rusijom drastično smanjivši svoje prodajne cijene i poručivši kako će povećati proizvodnju.
Cijena nafte je tako pala za 31,5 posto i sada iznosi 31,02 dolara po barelu na londonskom tržištu, dok je na američkom pala za 32 posto i sad iznosi 28 dolara.
Tako jak jednodnevni pad nafte nije zabilježen još od siječnja 1991. kad je započeo Zaljevski rat te su tada cijene pale za čak 33 posto.
Saudijska Arabija je ovim potezom htjela kazniti najvećeg svjetskog izvoznika nafte, Rusiju, koja krajem prošlog tjedna nije pristala na prijedlog OPEC-a (Organizacija zemalja-izvoznica nafte) na prijedlog o smanjenju proizvodnje.
Rijad odgovorio povećanjem proizvodnje i smanjenjem cijena
Do petka su se svi pridržavali dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,7 milijuna barela dnevno, a od petka je išao prijedlog da se ide na 1,5 milijuna barela dnevno. Rusija nije htjela pristati na to.
Rijad je odgovorio povećanjem proizvodnje i ponudom sirove nafte uz velike popuste. Posljednjih su tjedana još u većem strahu zbog širenja koronavirusa koje bi potencijalno moglo izazvati usporavanje i globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.
- Žele maknuti automobile s cesta, ali brinu se i za okoliš: Ova država uvodi besplatni javni prijevoz
Pod Mohammedom bin Salmanom, prijestolonasljednikom, kraljevstvo je dobilo reputaciju da povlači rizične i nepredvidive poteze kada osjeća da mora utvrditi svoju poziciju. Rusija nije pristala na smanjenje proizvodnje jer su htjeli vidjeti pun utjecaj koronavirusa na potražnju nafte prije nego poduzmu neke mjere.
A još jedan razlog zašto nisu pristali, povezan je i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Naime, Amerikanci vade naftu izu škriljca što je skuplje. Tako previše lake nafte koju proizvodi Saudijska Arabija zapravo može biti ozbiljan problem za proizvođače nafte iz škriljca. Drastičan pad cijena može usporiti rast proizvodnje, jer su se mnoga polja pokazala neisplativim.
Nadali se da će pad cijena rezultirati novim pregovorima s Rusijom
Trgovci su upozorili da bi se globalna potražnja za naftom 2020. mogla smanjiti prvi put nakon financijske krize 2007. i 2008. godine. Potrošnja nafte ove bi godine mogla biti barem 1 do 2 posto manja nego što su analitičari očekivali početkom godine, a potražnja će pogoditi ograničenja na zračni i cestovni promet, piše Finanical Times.
Saudijska Arabija se možda nadala da će ogromnost pada cijena natjerati Rusiju da se vrati za pregovarački stol, ali to se čini malo vjerojatnim.
Drastičan pad znači i smanjenje cijena naftnih derivata
No, što zapravo znači ovakav drastičan pad cijena nafte za Hrvatsku, pitali smo naftnog stručnjaka Davora Šterna.
"Ovakav pad cijena nafte nije nužno dobar za državu jer dolazi do smanjenja prihoda kroz manjak ubiranja PDV-a te trošarina, ali dobar je za potrošače. Za njih je to dobro jer će doći do smanjenja cijena naftnih derivata", rekao je za Vijesti.hrDavor Štern.
I to možda već sutra. Svakog utorka, naime, mijenjaju se cijene goriva. Prošli tjedan cijena benzina u Hrvatskoj pala je za 34 lipe i iznosi 9,68 kuna, dok je cijena dizela manja za 35 lipa pa se litra prodaje po prosječnih 9,15 kuna.
Cijena litre plinskog ulja jeftinija je za 32 lipe i sada iznosi 4,57 lipa. Pala je i cijena za litru autoplina, i to za 15 lipa pa sada iznosi 4,57 kuna.
Štern nam je kazao i kako je zamro "industrijski život" u svijetu koji je bio aktivan - Kina, Italija, ali i dio Francuske. Objasnio nam je i koji je glavni i jedini utjecaj na ovakav pad cijena nafte.
Kazao je i kako je sve to uzročno-posljedično, te kada poraste potrošnja, porast će i proizvodnja, dok je sada obrnuto. Kad se smanjuje potrošnja, smanjuje se i proizvodnja.
"Strah od koronavirusa je apsolutno jedini utjecaj na ovakav pad cijena nafte. Ovo sada se zove medvjeđe raspoloženje, tj. uspavano tržište. Posljedice su sada vrlo široke. Da, istina je da će patiti više sektora zbog ovog drastičnog pada. Smanjena je potrošnja, ali i proizvodnja, sve je to uzročno-posljedično", objasnio je Štern.
