Posljedice koje pacijenti mogu osjećati nakon oboljenja od
koronavirusa mogu biti kratkotrajne, ali postoje i one koje bi
vas mogle pratiti možda i cijeloga života. A te posljedice
koronavirusa mogu biti katastrofalne.
Dr. Dubravka Bobek, pročelnica Zavoda za
fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu s reumatologijom u KB
Dubrava otkriva u tekstu za
ordinacija.hr Večernjeg lista koje su najčešće
posljedice koje ova bolest može ostaviti na naše zdravlje.
Više manje svaki organ ljudskog tjela potencijalno može biti
trajno oštećen zbog oboljenja koronavirusom.
Uzrokovane manifestacije
Najrasprostranjenije su plućne manifestacije bolesti.
Mnogi pacijeniti i dugo nakon što prebole Covid-19 pate od stezanja u prsima i neugodnog osjećaja otežanog disanja, a kod teže oboljelih može doći i do oštećenja plućnog tkiva.
Iduća u nizu bila bi, nimalno manje opasna - srčana manifestacija.
One uključuju niski krvni tlak, srčanu aritmiju i miokarditis - tj. oštećenje srčanog mišića.
Sljedeći su problemi sa živčanim sustavom, to jest - neurološke manifestacije.
U njih spadaju svima poznati simptomi gubitka mirisa i okusa, glavobolje, trnci pa čak i moždani udari. U rjeđim slučajevima zabilježen je čak i gubitak vida.
Kod pacijenata u težem zdravstvenom stanju može doći i do oštećenja bubrega.
Oboljeli od koronavirusa uglavnom uspijevaju izbjeći bubrežne manifestacije ako im je razina kreatinina uredna.
Krvni problemi ili hematološke manifestacije pojavljuju se kod pacijenata teško pogođenih koronavirusom.
Moguće je oboljenje od tromboze, pojave krvnih ugrušaka (tromb) te povećanog rizika od unutrašnjeg krvarenja.
Uglavnom su komplikacije krvožilnog sustava rijetke i pojavljuju se kod teško oboljelih, no ukoliko se pojave, liječenje koje slijedi je dugotrajno.
Oštećenje, promjena oblika i strukture stanica kože također su dokumentirane kod oboljelih.
Kožne manifestacije sa sobom donose osip u raznim oblicima koji se kasnije, kao i većina kožnih bolesti teško liječi.
Zbog položaja na trbuhu u koji se postavljaju bolesnici zbog bolje ventilacije pluća, kod preživjelih se mogu pojaviti rane na različitim dijelovima tijela što može biti problematično zbog sekundarnih infekcija i nekroze.
Jetrene manifestacije najčešće nastaju zbog konzumacije lijekova koje pacijent nije smio u sebe unjeti.
Važno je pratiti laboratorijske testove jetre i izbjegavati hepatotoksične lijekove tijekom faze oporavka.
Preostale komplikacije kod pacijenata koji su bili priključeni na mehaničke ventilatore ubrajaju ozljede grkljana, dušnika, neočekivano okoštavanje i ozljede dišnih kanala.
Također, uz organska oštećenja, zbog značajnog oslabljenja tjelesne funkcije - prisutno je i smanjenje pokretljivosti te smanjenje sposobnosti vježbanja, što dovodi do atrofije mišića i nepokretnosti.
Ukoliko pacijent nepokretno leži u krevetu, važno je barem masažom stimulirati mišiće te na taj način privremeno spriječiti njihovo atrofiranje.
Nakraju, dolazimo do kognitivnih i psiholoških posljedica koronavirusa.
Dugotrajno oslabljenje opskrbe kisika tijelu jedna je od poznatijih posljedica koja može dovesti do psiholoških disfunkcija.
Manjak kisika u mozgu uzrokuje odumiranje njegova tkiva te smanjenje njegove aktivne funkcije.
Nadalje, produljena mehanička ventilacija, primjena sedativa, specifično pozicioniranje bolesnika u potrbušnom položaju te socijalna izolacija mogu pridonijeti razvoju delirija.
Uobičajeni negativni psihološki učinci uključuju posttraumatski stresni poremećaj, nesanicu, depresiju i opću anksioznost, a mogu se pogoršati strahom, stigmom i izolacijom.
Velik je broj mogućih posljedica ove bolesti, iako će većina
oboljelih izbjeći će sve simptome, oni teže oboljeli mogli bi se
pronaći u borbi s jednim od dosad navedenih, navodi
Ordinacija.hr.
