TEŠKA JESEN /

Hoćemo li uopće osjetiti rast plaća? Poskupljuju energenti, voda, hrana, ali to još nije ono najgore

Image
Foto: Davor Puklavec/Pixsell

Dugoročno, državljani članica EU-a morat će otplatiti 750 milijardi eura kredita za pomoć u krizi

3.8.2021.
19:29
Davor Puklavec/Pixsell
VOYO logo

Jadran je pretrpan turistima, hoteli su bukirani, kao i apartmani, na plažama se traži ručnik više, a restorani imaju listu čekanja za večere. Podaci Ministarstva turizma pokazuju da je srpanj prema broju dolazaka turista i broju noćenja dosegnuo 80 % podataka iz srpnja 2019. godine.

Vrijednost fiskaliziranih računa od siječnja do kraja srpnja ove godine bila je za 0,32 % veća nego u isto vrijeme 2019. godine, a samo u srpnju je veća čak 5,5 %.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zato se postavlja i pitanje hoće li biti lakše i građanima, posebice kada su u pitanju sektori poput turizma i trgovine, u kojima zaposleni i dalje imaju plaće koje su za petinu manje od državnog prosjeka.

Image
KOME DA SE ŽALIMO? OVO JE LUDO /

Pogledajte usporedbu cijena kod nas i vani: Hrana će i dalje poskupljivati, a posebno ove dvije namirnice

Image
KOME DA SE ŽALIMO? OVO JE LUDO /

Pogledajte usporedbu cijena kod nas i vani: Hrana će i dalje poskupljivati, a posebno ove dvije namirnice

Veće plaće u građevinarstvu

Prosječna plaća u Hrvatskoj premašila je sedam tisuća kuna, ali je rast posljednjih godina uglavnom bio posljedica poteza Vlade, odnosno poreznih rasterećenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević kaže da se veće plaće mogu očekivati u građevinarstvu, a da će u turizmu radnici dobiti plaće koje su ugovorili te da eventualno dio njih može računati tek na bonuse ili nagrade na kraju godine.

"Dobitnici ovih boljih brojki i pokazatelja su hotelske kompanije, privatni iznajmljivači, bolje prihode mogu očekivati i tvrtke poput Jadrolinije ili HAC-a, ali pitanje je može li na to računati itko zaposlen u hotelima ili spomenutim javnim tvrtkama.

Više se ne može računati na iste potpore

Država je više od godinu dana isplatom plaća u privatnom sektoru i pokrivanjem još nekih troškova čuvala kapital tih tvrtki, čuvala ih od velikih gubitaka. Sada će ovom zaradom te tvrtke prvo nadoknaditi izgubljenu dobit na strani kapitala, pa će se tek onda razgovarati o radnicima", kaže Lovrinčević za Novi list.

Na pitanje hoće li Vlada zbog veće potrošnje, a posljedično i proračunskih prihoda, na jesen imati dovoljno novca da ponudi mjere potpore i očuvanje zaposlenosti, a time i očuvanje plaća barem na sadašnjoj razini, Lovrinčević odgovara da sve Vlade u svijetu glume da će imati tu snagu, ali i da daju do znanja da se možda više ne može računati na iste potpore.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dugoročno, državljani članica EU-a morat će otplatiti 750 milijardi eura kredita za pomoć u krizi, a to znači nove namete, posebice na energente ili vodu, odnosno poskupljenje esencijalnih dobara i inflaciju koja će teže pogađati građane u siromašnijim članicama.

Prosječna plaća veća je od sedam tisuća kuna

Da će se optimistične brojke teško preliti u plaće zaposlenih u trgovini ili turizmu, upozorava i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever, koji kaže da u tim sektorima radnici više ne mogu imati velike koristi ni u slučaju novih poreznih rasterećenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Umjesto povećanja plaća poslodavci se okreću stranim radnicima iz siromašnijih zemalja. Država bi morala razmisliti za koga i kakva radna mjesta stvara svojom politikom, jer niti sve građane u Hrvatskoj mogu zapošljavati tvrtke poput Rimca i Nanobita, niti svi mogu raditi u turizmu i trgovini.

Prosječna plaća možda jest veća od sedam tisuća kuna, ali 750 tisuća radnika radi za plaću do šest tisuća kuna i to je recept za nove odlaske jer državama na Zapadu i dalje nedostaje radna snaga", upozorava sindikalist Sever.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo