Siječanj je završio, ali i veljaču će obilježiti koronavirus čije simptome ste i sami vjerojatno guglali. Činite li slične stvari i inače - kada primijetite neki novi simptom, bacate se u istraživanje mogućih uzroka na internetu, a to često rezultira time da naiđete na brojna objašnjenja koja u vama izazovu nelagodu ili strah?
Možda ste pretraživali nešto što se na prvi pogled čini možda banalno poput glavobolje. Naišli ste na informacije koje govore da glavobolja može biti uzrokovana promjenama u razini hormona, nesanicom ili vremenskim promjenama, ali i težim bolestima poput tumora ili intrakranijalne infekcije.
''Neke osobe se neće previše uznemiriti čitajući ovakve informacije, dok će druge osjetiti zabrinutost ili strah. Ove osobe u nekim slučajevima nastavljaju pretraživati o svom simptomu unatoč strahu koji pretraživanje izaziva kako bi bile sasvim sigurne da nemaju rak ili jer vjeruju da tako mogu na vrijeme primijetiti rak i spasiti se. Takvo pretjerano pretraživanje informacija o simptomima na internetu uz povećanu anksioznost nazivamo kiberohondrija'', pišu Branka Bagarić, Marina Martinčević i Andrea Vranić, psihologinje iz Zagrebačkog psihološkog društva.
''Kiberohondrija je relativno nova pojava nastala s razvojem tehnologije, odnosno sve učestalijeg korištenja računala i interneta. Ne smatra se psihičkim poremećajem, ali se čini da se obično javlja kod osoba koje pretjerano brinu o zdravlju ili imaju anksiozni poremećaj zbog bolesti (ranije nazivan hipohondrija). No, za sada ne znamo da li kiberohondrija uzrokuje ovaj poremećaj ili je samo njegova suvremena manifestacija'', upozoravaju psihologinje.
Podsjećaju da istraživanje provedeno 2010. u nekoliko
zemalja pokazuje da 75 posto populacije koristi internet za
pretraživanje zdravstvenih informacija pri čemu 10 do 16
posto pokazuje simptome kiberohondrije što su pokazala dva
istraživanje, jedno starije iz 2006. godine te jedno novije
iz 2019. godine.
Zašto kod nekih ljudi pretraživanje o simptomima dovede do velike
tjeskobe, dugotrajnog pretraživanja, a potom i čestog odlaska
liječniku, nije sa sigurnošću utvrđeno. No psihologinje napominju
kako se ''pretpostavlja da ove osobe teško toleriraju
neizvjesnost koju izaziva velika količina informacija s interneta
koje su međusobno konfliktne ili nejasne; da imaju potrebu
pronaći savršeno točan uzrok svojih simptoma zbog čega
pregledavaju veliku količinu sadržaja; da vjeruju da će uspjeti
pronaći konačan dokaz da su zdrave ako nastave pretraživati ili
stoga što im je teško procijeniti kvalitetu i pouzdanost sadržaja
s interneta''.
''Pretraživanje o zdravlju na internetu ne mora biti uvijek štetno. Naprotiv, može povećati našu informiranost, potaknuti nas na pozitivna zdravstvena ponašanja ili nam pružiti podršku drugih osoba koje se nose sa sličnim simptomima ili bolestima. Zato je važno istražiti tko su osobe osjetljive na pojavu kiberohondrije i kakav način pretraživanja dovodi do nepotrebne zabrinutosti za zdravlje'', zaključuju psihologinje iz Zagrebačkog psihološkog društva.
