U istraživanju je obuhvaćena problematika kvalitete specijalističkog usavršavanja, mogućnosti stručnog i akademskog napredovanja te motivacija ostanka u Hrvatskoj, odnosno odlaska u inozemstvo.
"Glavni razlog provođenja istraživanja je alarmantna situacija zbog sve većeg nedostatka liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Preko 1.000 liječnika već je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Hrvatske", objavila je Hrvatska liječnička komora.
Samo 11 posto bi odbilo ponudu iz inozemstva
Više od 90 posto anketiranih liječnika smatra da su u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije, dok njih više od polovice (59 posto) intenzivno razmišlja o odlasku u inozemstvo.
Anketa pokazuje da bi tek svaki deseti liječnik (11 posto) odbio ponudu za posao u inozemstvu i ostao u Hrvatskoj, a kao motiv ostanka najčešće navode obiteljske razloge.
Pri tome mladi liječnici kao najčešće razloge odlaska navode bolje uvjete rada, bolju plaću, uređenost zdravstvenog sustava i veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja. Svaki od navedenih razloga odabralo je više od 60 posto anketiranih što jasno pokazuje da su mladi liječnici nezadovoljni cjelokupnim stanjem zdravstvenog sustava.
Sustav muči nepotizam i politička podobnost
"Razlog iznimno visoke spremnosti mladih liječnika na odlazak iz Hrvatske leži u činjenici da 77 posto liječnika svoj profesionalni status i razvoj karijere u Hrvatskoj u budućnosti vide kao nepromijenjen ili lošiji. Ovo pitanje najbolje opisuje zabrinjavajuću situaciju u kojoj se zdravstveni sustav nalazi. Ukoliko se u skoro vrijeme ne poduzmu konkretne mjere, biti će sve teže zadržati mlade liječnike od odlaska u inozemstvo", pojašnjava predsjednik HLK-a, dr. Trpimir Goluža.
Dvije trećine anketiranih liječnika smatra da u sustavu zdravstva ima mnogo primjera nepotizma i političke podobnosti.
Loša edukacija tijekom specijalizacije
Anketa Liječničke komore pokrila je također i problematiku specijalističkog usavršavanja mladih liječnika i mentorstva, kao suradničkog odnosa između liječnika specijalizanta i njegovog mentora. Anketa je pokazala da od ukupnog broja specijalista ili liječnika koji trenutno specijaliziraju, ulogom mentora nije zadovoljno više od polovice (57 posto). Tek 7 posto liječnika smatra da je tijekom specijalizacije najviše znanja i vještina steklo od mentora, što je zabrinjavajući podatak.
"Ono što zove na uzbunu je činjenica da velika većina liječnika ocjenjuje edukaciju tijekom specijalizacije neadekvatnom. Tek manje od četvrtine mladih liječnika smatra da je u većoj mjeri obavilo stavke programa specijalizacije, dok su oni koji su u potpunosti obavili propisani program u izrazitoj manjini", pojašnjava dr. Davor Kust, predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a .
Dr. Kust očekuje da će rezultati provedene ankete pomoći i Ministarstvu zdravlja te ostalim nadležnim institucijama u strategiji i planiranju boljeg statusa te uvjeta rada mladih liječnika, odnosno što bržem donošenju konkretnih mjera za ostanak liječnika u Hrvatskoj.
Među ispitanicima najviše je specijalizanata
U ovoj anketi, koju je provelo Povjerenstvo za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore (HLK), sudjelovalo je 1.496 liječnika, od čega je 67 posto bilo ženskog, a 33 posto muškog spola. Najveći broj anketiranih liječnika čine specijalizanti (51 posto), specijalisti s do 5 godina specijalističkog iskustva (24 posto) i zaposleni liječnici s položenim stručnim ispitom koji nisu na specijalističkom usavršavanju (16 posto). Najviše anketiranih liječnika zaposleno je u bolničkom sustavu zdravstvene zaštite (69 posto), zatim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (15 posto) i na zavodima (hitna medicina, javno zdravstvo, medicina rada, transfuziologija) (11 posto).
