Prema Komparativnoj socijalnoj slici u Zagrebu je u 2018. godini u odnosu na godinu ranije nezaposlenost smanjena za više od petinu, smanjen je i broj korisnika socijalnih prava za oko 8 posto, a zabilježen je i pad broja korisnika pomoći Grada Zagreba. Socijalno vijeće Grada Zagreba i Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) predstavili su u petak Komparativnu socijalnu sliku Grada Zagreba za 2017. i 2018. godinu pod nazivom "Izazovi provedbe smjernica Europskog stupa socijalnih prava u Gradu Zagrebu".
Plaća u Zagrebu 15 posto iznad državnog prosjeka
Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Romana Galić kazala je da riječ o dokumentu koji pokazuje socijalne indikatore o kvaliteti života u Zagrebu na temelju kojega se mogu poduzimati intervencije i stvarati socijalne politike.
"Socijalna slika izrađuje se od 2000. godine, a po prvi puta napravili smo usporedbu dvije godine, koja je pokazala da postoji manji broj korisnika u sustavu socijalne skrbi", izjavila je.
Predstavivši ključne socijalne trendove, Iva Mrdeža iz CERANEO-a istaknula je kako je na području Zagreba prema procjenama 2017. godine bilo 1,61 posto stanovnika više u odnosu na 2011. godinu, no zabilježen je porast starosti stanovništva.
Tako je 2017. godine u Zagrebu bilo 56,2 posto građana u dobi od 25 do 64 godine starosti, njih posto ima 65 ili više godina, a najmanje zastupljena kategorija stanovništva je ona u rasponu od 15 do 24 godine. Analiza kućanstava i obitelji pokazala je smanjenje stope razvedenosti i blagi rast broja sklopljenih brakova, pa je u 2017. na tisuću sklopljenih brakova razvedeno 332,9, dok je stopa sklopljenih brakova na tisuću stanovnika iznosila 4,9. U 2017. godini prosječna neto plaća po zaposlenom u Zagrebu iznosila je 6962 kune, što je za 15,32 posto više od nacionalnog prosjeka.
Nezaposlenost manja za 22,3 posto u odnosu na 2018.
Iste godine zabilježeno je smanjenje evidentirane nezaposlenosti za 20,5 posto, dok je u 2018. s obzirom na prethodnu godinu nezaposlenost smanjena za 22,3 posto. U odnosu na prosinac 2017. godine, broj korisnika zajamčene minimalne naknade u Zagrebu 2018. godine manji je za gotovo 17 posto, a prati ga i pad ukupno isplaćenih naknada od približno 13 posto. Također, ukupan broj korisnika prava u socijalnoj skrbi u Zagrebu u 2018. godini manji je za približno 8 posto, dok je broj korisnika socijalnih usluga povećan za oko 16 posto.
U 2018. godini smanjio se i ukupan broj korisnika pomoći koje isplaćuje Grad Zagreb, bilo ih je za 9,52 posto manje nego prethodne godine.
Govoreći o najvećim izazovima socijalne skrbi na području grada, Galić je istaknula da treba pojačati suradnju s organizacijama civilnog društva i rad s ljudima u povećanom riziku od siromaštva, poput djece i beskućnika.
"Prema pokazateljima, to nisu kategorije koje su u porastu, no svakako kod nas stručnjaka izazivaju posebnu pažnju i potrebu da se više radi, posebno na njihovoj uključenosti u svijet rada, odgoj, obrazovanje i svakodnevni život", izjavila je Galić.
