HDZ pobjeđuje u dvije najistočnije izborne jedinice, četvrtoj i petoj koje se protežu od Virovitice do Osijeka i od Požege do Vukovara, pokazuju rezultati velikog istraživanja koje je naručio RTL.
Voditelj istraživanja, kojeg je za RTL provela agencija Promocija Plus, politolog Agan Begić dodatno je analizirao i protumačio dobivene rezultate.
Koliko je ovo istraživanje pouzdano?
Što se tiče pouzdanosti, kao i svako istraživanje, i ovo ima dozvoljenu statističku grešku. Na tisuću ispitanika i u 4. i u 5. izbornoj jedinici, s obzirom na broj birača i u jednoj i u drugoj, dozvoljena pogreška je oko 3,1 posto.
Na koliko se ispitanika provodi istraživanje?
I u jednoj i u drugoj izbornoj jedinici po tisuću ispitanika. Znači, u svakoj izbornoj jedinici po tisuću ispitanika.
Valja svakako napomenuti da istraživanje obuhvaća i granične mandate. Dakle, što bi bili granični mandati u 4. izbornoj jedinici?
U dozvoljenoj satističkoj greški se nalazi odgovor na ove granične mandate, ali i fiksne mandate. Naime, u slučaju da statistička greška bude poštovana, može se dogoditi da jedna stranka dobije jedan mandat više. U četvrtoj jedinici bi HDSSB mogao dobiti jedan mandat više. U petoj izbornoj jedinici isto HDSSB nauštrb SDP-a.
Je li ova solidna pobjeda HDZ-a u 4. i 5. izbornoj jedinici ujedno i solidan poraz SDP-a?
Najprije moramo vidjeti što znači solidan gubitak ili dobitak. Ovo je samo rezultat koji pokazuje prednost u tradicijonalnije desnim izbornim jedinicama. Ako bismo u spojenim posudama gledali HDZ i HDSSB, u sva tri ciklusa u osnovi je broj glasača vrlo sličan. Gledajući ukupno, mogu reći da je HDZ u prednosti.
Ovi rezultati su dosta slični onima iz 2007. godine.
Ima dosta sličnosti s rezultatima iz 2007. godine. Vide se i trendovi koji su se tada pojavljivali.
Kako komentirate da zasada izborni prag prelaze samo ove tri najveće stranke, HDZ, SDP, HDSSB?
Polarizacija koju pratimo već duže vrijeme je učinila svoje. Ta polarizacija je imala dva velika bloka, koja su u osnovi samo proširivala broj stranaka koje su okupljale. U toj situaciji jednostavno je došlo do stradavanja ostalih, kako vi kažete, manjih političkih stranaka. Važno je reći da je kampanja još uvijek u početnoj fazi. Sjetimo se da su u prethodnim kampanjama ponekad i manje stranke znale potaknuti izbor svoje liste, tako da je ne bih jamčio da se u doglednih mjesec dana to ne može promijeniti.
Koliko sama izborna kampanja i može utjecati na konačni ishod?
Različiti su rezultati istraživanja koji govore o utjecaju kampanje. Hrvatska još uvijek nije stabilna demokratska država pa da možemo utvrđivati neke zakonitosti. No činjenica je da neki posljednji izborni ciklusi, primjerice predsjednički, pokazali su da kampanja itekako može imati utjecaja na glasačke preferencije. Ipak, u slučaju parlamentarnih izbora pravila su nešto drukčija. Treba istaknuti i preferencijalne glasove koji nisu vidljivi u ovom istraživanju jer još uvijek ne znamo tko su igrači na pojedinim listama.
Zanimljivo je da je razlika između SDP-a i HDZ-a bitno manja ako se gledaju samo njihovi lideri. Tomislav Karamarko kao premijer u četvrtoj izbornoj jedinici bio bi bolji za 30, 5 posto birača, a Zoran Milanović za 29,6 posto. U petoj se jedinici za Karamarka odlučilo 34,4 posto birača, a za Milanovića 33 posto.
Tako je, ono što se uočilo kroz pale glasove za svakog od ovih kandidata jest da je vidljivo da glasači HDZ-a djelomično imaju problema sa odabirom kandidata lidera ove stranke. Naime, u obje izborne jedinice je zabilježen velik udio onih koji nisu načisto tko bi bio bolji premijer, iako su glasači HDZ-a. Kod glasača ostalih, manjih stranaka, preteže izbor Zorana Milanovića kao potencijalno boljeg premijera, i upravo zato je došlo do tog smanjenja.
Očekuju nas novi rezultati što nam donosite u srijedu?
Tako je, dolaze nam rezultati Dalmacije, devete i desete izborne jedinice i onda ćemo vidjeti kako se stvar mijenja, s time da znamo da je Dalmacija nešto naklonjenija desnoj opciji od ostatka zemlje.
Detaljni rezultati predizbornog istraživanja za IV. i V. izbornu jedinicu nalaze se u našem STATISTIČKOM CENTRU, a ono što Vijesti.hr posebno i detaljno donose su rezultati o:
- graničnim, fiksnim te vjerojatnim mandatima
- postotku glasova za koalicije i 'manje' stranke
- kako Tomislav Karamarko i Zoran Milanović stoje u utrci za premijera
- kako su glasači raspoloženi za izlazak na izbore
- raspoloženju i preferencijama glasača s obzirom na spol, obrazovanje, zaposlenje i županiju stanovanja
- preferencijama koalicija i stranaka prema Tomislavu Karamarku ili Zoranu Milanoviću kao budućem premijeru
STATISTIČKOM CENTRU MOŽETE PRISTUPITI OVDJE!
