A obnova porušene Banije i Banovine bit će poseban izazov. Politika se već razbacuje milijardama koje će ondje uložiti, priča se o novom početku za taj kraj, svako selo imat će vaj-faj i sve će biti haj. Međutim i prije potresa mnogi su Baniji već rekli baj baj.
Već se iselilo tisuće mladih
Riječ je o demografski potpuno devastiranom području, a prema procjenama Kriznog stožera nakon potresa je iselilo još oko dvije tisuće uglavnom mlađih ljudi. Međutim Vlada je odlučila da je baš sad prava prilika za uložiti još koju stotinu milijuna kako bi završila 11 km autoceste do Siska. Premda je još 2013. planirano da se autocesta do Siska nastavi kao brza cesta s tri trake.
Prije svega jer je dvostruko jeftinija i nakon svega jer se na brzim cestama ne naplaćuje cestarina što je stanovnicima tog kraja prilično bitno. Ali stanovnicima Banskih dvora sitno nije bitno, četiri trake na televiziji uvijek bolje izgledaju nego tri trake, makar prometa bilo jedva i za jednu.
Zelena tabla bez destinacije, asfalt kojim se nitko ne vozi nego
svi skreću. Potres bi mogao ubrzati put do Siska.
Autocesta od Zagreba do Siska počela se graditi prije još 15
godina. Međutim, ova završna dionica odavde od Lekenika do grada
Siska nikad nije dovršena. Vlada je baš prošlog tjedna objavila
da se ide u dovršetak te zadnje dionice dugačke 11 kilometara, i
da bi ona po cijeni od oko 300 milijuna kuna mogla biti gotova u
iduće dvije do dvije i pol godine.
Autocestu je, kažu u HAC-u, do lanjskog pada prometa zbog
pandemije koristilo sve više vozila. Sa milijun i 700 tisuća
vozila u 2018. promet je u 2019. skočio za 15 posto, na gotovo
dva milijuna vozila. Sada Vlada igra na autocestu kao dio plana
revitalizacije Banije.
''Na taj način bismo praktički naslonili i Sisak i Petrinju i
cijelu Sisačko-moslavačku županiju u smislu bolje prometne
povezanosti na glavni grad Zagreb'', izjavio je premijer
Andrej Plenković.
Očajna povezanost
Da bi dovršetak autoceste ili barem brze ceste s tri trake trebao
bi biti tek jedan dio sveukupne revitalizacije Banije, ističe
arhitekt i urbanist koji nam je već prošlog mjeseca u Direktu već
govorio o potrebi preobrazbe te regije, među ostalim i sustava
naselja.
''Mi imamo previše naselja koje ti gradovi sa tim brojem
stanovnika i tom gospodarskom osnovom ne mogu servisirati. To
znači da ne mogu izgraditi osnovnu infrastrukturu, i društvenu
infrastrukturu koja je potrebna za suvremeni život'', kazao je
Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam
Hrvatske komore arhitekata.
Na očajnu povezanost s glavnim gradom i sveopću zapuštenost na
Baniji još je preklani ukazao aktivist iz Hrvatske Kostajnice,
dokumentarcem "Poštovana predsjednice" koji zorno pokazuje kako
je politika od tog kraja digla ruke. Godine loših iskustava ne
bude mu optimizam ni u obnovu nakon potresa.
''Žalosno je da se autoceste otvaraju samo pred izbore, kako
ističe koji mandat tako se otvara nova dionica.
Konačno,revitalizacija nije otvaranje autocesta, revitalizacija
bi trebala biti nešto puno više. Na kraju krajeva, političari su
i plaćeni da osmisle neku revitalizaciju'', izjavio je novinar
Daniel Pavlić.
U Majskim Poljanama, potresom najpogođenijem mjestu na Baniji bez
ulične rasvjete i kanalizacije živjeli su i prije potresa.
''Prvo bi trebali imati vanjsku rasvjetu, to je stvarno prvo jer
navečer sam ja imala dva svjetla, sad više nemam nijedno, kad
izađete to je kao da vam je netko crnu krpu stavio na oči'',
opisala je Draga Vujnović iz Majskih Poljana.
U tragediji koja im se dogodila uskočili su prije svih mali, obični ljudi.
Obitelji Suknaić stambeno pitanje riješili su još prije gotovo
mjesec dana stanovnici grada Trilja ovom montažnom kućicom koja
je možda i najbolje stambeno rješenje trenutačno u Majskim
Poljanama. U svim ostalim dvorištima rješenja koja trenutačno
postoje itekako su privremena. A gotovo nitko od stanovnika ne
želi otići zbog stoke koju uzgaja, čak ni seliti se u drugi dio
mjesta.
''Ne vjerujem da bi itko tu iz sela pristao da se preseli nekud
dalje. Koliko znam, svi su rekli da ostaju tu pa šta bude'',
izjavio je Željko Suknaić iz Majskih Poljana.
No, svakako će trebati osmisliti novi ruralni prostor
Banije.
Je li to cijeli niz, stotine raštrkanih zaseoka s po nekoliko
stanovnika, ili trebamo ciljano razvijati neka naselja za koja
procijenimo da imaju potencijal za sadašnje, ali i buduće
stanovnike Banije. Te rasprave o ciljanom razvoju već su trebale
početi, a nisu.
