Policajci gotovo svakoga dana, unatoč kontinuiranim upozorenjima, zaprimaju prijave građana o internetskim prijevarama. Među njima je i 63-godišnjakinja prevarena za pola milijuna kuna, iz policije ponovno poručuju da je rizično investirati novac s neprovjerenim i lažnim brokerima.
Nakon što je ovoga tjedna jedna Krčanka ostala bez 500.000 kuna, nakon što je u lažnom trgovanju dionicama nafte uplatila novac prevarantima koji su joj se lažno predstavili kao brokeri, primorsko-goranska policija u četvrtak je navela da su ovih dana aktualne investicijske prijevare u kojima osobe povjeruju lažnim investitorima iz inozemstva. Policija je pozvala građane da budu vrlo sumnjičavi i oprezni pri komunikaciji s investitorima iz inozemstva te da se ne polakome za brzom zaradom, jer bi mogli biti oštećeni za velik iznos novca, javlja N1.
Naime, takozvani “brokeri s iskustvom” građane kontaktiraju putem interneta ili telefonskog poziva te ih nagovaraju na ulaganje u zlato, naftu ili kriptovalute poput Bitcoina, obećavajući im visoki prinos na ulaganje u kratkom vremenu.
Spas je u 'guglanju'
U policiji tako istražuju prijavu 42-godišnjaka kojega su krajem srpnja kontaktirale nepoznate osobe iz inozemstva, tzv. financijski agenti uspješne investicijske tvrtke za trgovanje dionicama putem interneta. Vjerujući u njihova lažna obećanja o brzoj zaradi, doveden je u zabludu te im je dosad na račun u inozemstvu uplatio i ostao bez više od 270 tisuća kuna, odnosno oko 36.000 eura.
Građane zato iz policije još jednom pozivaju da se kod donošenja odluke o investiranju putem interneta svakako prethodno savjetuju s provjerenim i stručnim savjetnicima iz Hrvatske. Napominju im da će im se, nakon što vide oglas za navodnu brokersku tvrtku ili uslugu, jednostavnim upisivanjem naziva tvrtke ili internetske stranice u bilo koji internetski pretraživač pojaviti više rezultata pretraživanja u kojima će se opisivati iskustva drugih ljudi. Nerijetko će to biti i negativna iskustva, jer se kod ovakvih prijevara kriju mrežne stranice nepostojećih tvrtki putem kojih prevaranti prikupljaju osobne i bankovne podatke prevarenih kako bi ih materijalno oštetili.
O vrstama internetskih prijevara može pročitati više na stranicama policije.
