Da u Hrvatskoj čudima nikad kraja dokazuje i priča jednog našeg čitatelja iz Zagreba (podaci poznati redakciji) koji se na temu legalizacije bespravnih objekata za pomoć obratio kriznom stručnom timu Danas.hr-a.
Živi u zgradi u kojoj je, kako kaže, pola stanova izgrađeno legalno, a pola ne, pa strahuje da će on kao vlasnik legalnog stana morati plaćati legalizaciju nelegalnih dijelova.
'Moj stan je bio skup'
"Živim s obitelji u zgradi u Remetama (stan kupljen 2001.), koja ima 12 stanova. Zgrada ima građevinsku, ali nema uporabnu dozvolu. Naravno da se nije striktno gradilo po građevinskoj nego je, koliko znam, šest stanova legalno, a šest stanova naknadno nadograđeno. Moj stan spada u legalne stanove koji su po građevinskoj dozvoli. Sad bismo trebali svi sudjelovati u legalizaciji iako sam ja u to vrijeme jako skupo kupio m2 stana i moj stan je legalan", požalio se naš čitatelj ističući da svi stanovi imaju uredne vlasničke listove u gruntovnici, no da u tim listovima stoji napomena da nije priložena uporabna dozvola.
Na pitanja mora li sudjelovati u legalizaciji i što će se dogoditi u slučaju da to odbije, odgovore smo potražili u Ministarstvu graditeljstva. Ondje su nam pojasnili da prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama naš čitatelj, kao vlasnik legalnog dijela objekta, nije obvezan sudjelovati u legalizaciji bespravnih dijelova.
Kako teče postupak legalizacije?
Opisujući postupak legalizacije navode da zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, kojim se pokreće postupak legalizacije, može podnijeti bilo tko. Ta osoba prilaže i potrebne dokumente.
"Prije donošenja rješenja regulira se pitanje plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Zakon propisuje da podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade naknadu plaćaju razmjerno veličini njihova posebnog dijela zgrade, odnosno funkcionalne jedinice koju koriste, osim vlasnika posebnog dijela zgrade koji se nalazi u dijelu zgrade koji nije bio predmet ozakonjenja. Znači vlasnici legalnog dijela građevine nemaju obvezu plaćanja naknade. To isto vrijedi i za komunalni i vodni doprinos", poručuju iz Ministarstva graditeljstva.
Kome je potrebna uporabna dozvola?
Ujedno dodaju da uporabna dozvola nije potrebna za objekte izgrađene, na temelju građevinske dozvole, do 19. lipnja 1991. Pri upisu u katastar potrebno je, uz građevinsku dozvolu, još samo priložiti da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.
"Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. do dana stupanja na snagu novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, tj. do 1. 10. 2007. umjesto uporabne dozvole nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora, odnosno vlasnika građevine izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene. Ako je navedena građevina izgrađena protivno dozvoli, ne može se izdati uvjerenje za uporabu. Za zgrade ozakonjene temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne izdaje se uporabna dozvola", pojašnjavaju iz Ministarstva.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
