Za zaključak da su ljudi proteklih godina masovno iseljavali iz Slavonije ne trebaju službene statistike i podaci nadležnih institucija, dovoljno je proći kroz nekoliko sela i gradova i popričati s ljudima koji su (još) ondje. Pa ipak, službeni podaci mogu dovesti u zabludu. Konkretno, u najvećoj od pet slavonskih županija, Osječko-baranjskoj, prošle godine prebivalište je odjavilo samo 514 osoba, što je u nesrazmjeru s pričama o tisućama koji su odselili u Njemačku, Irsku i drugdje.
"Privremeno su u inozemstvo iselile 153 osobe, a 361 osoba odselila je trajno", kazala je za Glas SlavonijeVesna Žnidarić Bolarić iz Policijske uprave osječko-baranjske.
Rade vani, a ovdje popravljaju zube i 'dižu' lijekove
Osim toga, osječko-baranjska policija je nakon detaljnih provjera prema službenoj dužnosti prošle godine odjavila skoro osam puta manje osoba s adresa prebivališta na području županije nego 2016. godine. Lani je, naime, nakon tih provjera u skladu sa zakonom, iz Zbirke podataka o prebivalištu i boravištu građana odjavljeno 468 osoba, dok ih je 2016. bilo odjavljeno čak 3630. Glas Slavonije piše kako se mnogo više osoba odjavilo s osječkog Zavoda za zapošljavanje nego u policiji. U jedanaest mjeseci prošle godine sa Zavoda za zapošljavanje odjavile su se 674 osobe, a najviše u veljači - njih čak 293.
Nesrazmjer između odjavljenih u policiji i na Zavodu tumači se time što se građani odjavljuju i u konzulatima država u koje su preselili, pa postupak tada traje dulje. Ipak, mnogo je više onih koji se uopće ne odjavljuju kako bi i dalje primali dječji doplatak u Hrvatskoj ili koristili usluge ovdašnjeg zdravstvenog sustava.
Većina Osječana koji su, primjerice, otišli u Irsku, još uvijek se nisu odjavili s hrvatskog zdravstvenog osiguranja, nego ga i dalje koriste jer je nemjerljivo jeftiniji nego ondje. Tamo dobiju bruto plaću koja mahom nije previsoka i najčešće se radi o minimalnoj plaći te ne uplaćuju zdravstveno osiguranje. No, pri svakom dolasku u Hrvatsku koriste sve moguće liječničke usluge, od posjeta zubaru do ultrazvučnih i ostalih pretraga, a nerijetko zatraže i antibiotike od svojih hrvatskih liječnika za "zlu ne trebalo" jer su ovdje jeftiniji, piše Glas Slavonije.
Odjava prebivališta obvezna je kao i prijava
Što se tiče odjave prebivališta, zakon kaže, a u policiji to naglašavaju, da je osoba, ako napušta prebivalište u trajanju duljem od godine dana radi privremenog odlaska izvan Hrvatske u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova koji nisu trajnog karaktera, dugotrajnog liječenja i slično, dužna to prijaviti ondje gdje joj je prijavljeno prebivalište.
Može to učiniti i preko nadležne diplomatske misije, odnosno konzularnih ureda RH u inozemstvu, uz prilaganje odgovarajuće dokumentacije o razlozima privremenog odlaska. Oni koji privremeno borave u inozemstvu i dalje imaju prebivalište u RH i pravo na osobnu iskaznicu. Iz MUP-a naglašavaju i da ako građanin ostane u inozemstvu i nakon proteka pet godina od dana kad je prvi put prijavio privremeni odlazak, dužan je to ponovno prijaviti. Prijava se potom mora obnavljati svake tri godine. Nakon povratka u Hrvatsku, o tome moraju izvijestiti nadležnu policijsku upravu u kojoj imaju prijavljeno prebivalište.
