Hrvatska Vlada planira uvesti dodatni porez na dobit, a koji se poziva na program RePowerEU i vezane direktive. Međutim, za razliku od većine EU zemalja i EK koja predlaže oporezivanje energetskog sektora, hrvatska Vlada ne bi ovu direktivu primjenjivala na energetske tvrtke koje su zaradile na špekulativnim cijenama plina i struje već, prema neslužbenim informacijama, na sve tvrtke koje ostvaruju više od 60 milijuna kuna godišnjeg prihoda.
Hrvatska Vlada priprema novi porez na dobit uz poreznu stopu od 33 posto, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Plan je izračunati prosječnu dobit u posljednje četiri financijske godine od 2018.-2021. godine i usporediti je s dobiti 2022. godine. Na svu dobit koja je 20 posto veća od prosjeka naplaćuje se dodatni porez od 33 posto.
Hrvatsko gospodarstvo posluje u izvanrednim makroekonomskim okolnostima, naglašavaju u HUP-u, dodajući da se uz divljanje cijena energenata i inflaciju gospodarstvo doslovce bori za preživljavanje. Širenje dodatnog poreza na dobit na industrije izvan energetskog sektora, a što nije preporuka Europske komisije, bilo bi, kažu, potencijalno pogubno za hrvatsko gospodarstvo.
„HUP je kategorički protiv bilo kakvog dodatnog poreznog opterećenja. U ovom trenutku uvođenje novog poreza na dobit koji će se primjenjivati na industrije izvan energetike vidimo kao dodatni pritisak na gospodarstvo, koje ionako posluje u teškim uvjetima. Mišljenja smo da nema potrebe za povećanjem poreznog tereta, kao ni za dodatnim usložnjavanjem poreznog sustava. Uvođenje ovog poreza sigurno će zaustaviti investicije kao i spriječiti daljnji rast plaća. Zato apeliramo na Vladu da odustane od takve namjere te nastavi razgovore s gospodarstvenicima o mjerama za prevladavanje krize. Sigurnost i predvidljivost ključni su za izvanredna vremena i zato od Vlade očekujemo nastavak razgovora o mjerama koje ističu krajem ožujka, a ne nove poreze. Osobito je upitno što se novi porez uvodi u uvjetima u kojima su proračunski prihodi pod kontrolom. Hrvatska i u ovoj krizi mora pametno manevrirati kao što je to činila za vrijeme korona krize kako bi iz svega izašli s još snažnijim gospodarstvom, a koje je temelj za boljitak života svih građana. Novi porez sigurno nije korak u tom smjeru“, poručuje glavna direktorica HUP-a, Irena Weber.
Samo u Mađarskoj
Dodatno, u slučaju konačne odluke o uvođenju novog poreza i na industrije izvan energetskog sektora, a što se u preporuci Europske Komisije ne navodi, u HUP-u ističu kako takav prijedlog nije usvojen u praksi gotovo ni jedne zemlje članica Europske unije, osim u Mađarskoj.
I u Međunarodnom monetarnom fondu upozoravaju da je dodatno oporezivanje dobiti bez jasne i nedvosmislene definicije ekstraprofita 'problematično' te ugrožava predvidljivost i sigurnost poreznog sustava te može kao posljedicu imati pad investicija i slabljenje poslovanja.
“HUP ne može podržati ni neopravdanu diskriminaciju srednjih i velikih tvrtki koju ovaj prijedlog donosi. Također, porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. godinu kada su već realizirani određeni planovi investicija i zapošljavanja. Ovakav prijedlog neopravdano će penalizirati tvrtke koje su posljednjih godina intenzivno ulagale u R&D, trajnu imovinu ili projekte za klijente i time svjesno smanjivale dobit kako bi ta dobit bila veća u nadolazećim godinama”, ističe Irena Weber.
Osim toga, na ovaj način će se širokom krugu hrvatskih kompanija otežati ulazak u euro zonu i schengenski režim te neće moći iskoristiti benefite koje ovi sustavi donose.
