Dok hrvatski poduzetnici poplaćaju sve namete koje od njih uzimaju država, agencije ili lokalne zajednice, malo im ostaje za ulaganje u razvoj i zapošljavanje.
Denis Čupić jedan je od najvećih domaćih ulagača i vodi nekoliko tvrtki. Samo jedna od njegovih, i to najmanjih tvrtki, godišnje za neporezne namete daje 75.000 kuna.
"Kod druge su nameti 135.000 kuna. Kod jedne je članarina HGK 13.000 kuna, kod druge je članarina HGK 41.000 kuna. Članarina turističkoj zajednici kod jedne iznosi 13.000 kuna, a kod druge 28.000 i te tvrtke bi mogle puno više rasti da ne plaćaju namete od kojih nemaju nikakvog kontraefekta", pojasnio je poduzetnik Denis Čupić.
Poslodavci su izračunali da im je najveći namet onaj za vode od preko 500 milijuna godišnje.
Turističkim zajednicama su iskesirali 214 milijuna kuna, a Gospodarskoj komori su u 2014. platili 144 milijuna.
Spomenička renta im je pojela 104 milijuna, a održavanje šuma 172 milijuna.
"Mi smo ovom tiskovnom konferencijom htjeli pokazati nelogičnost tih nameta. Ono što je veći problem jest što ne znamo zašto se ubiru i na što se kasnije troše. Jer povrat od većine tih nameta gospodarstvo apsolutno nema", istaknula je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.
Poslodavci žele točno znati što dobivaju od županija, općina, agencija i države za novac kojim ih pune tijekom godine. Kažu da se rasterećenja o kojima govori Vlada u stvarnom životu uopće ne osjećaju.
"Želim znati koliko točno ima nameta, tko donosi namete, da znamo koji su iznosi i da znamo na što se troše", naglasio je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Postoji i bizarna lista naknada koju predvodi ona za evidencijske naljepnice za označavanje i održavanje vatrogasnih aparata, ali i naknada za provjeru potpunosti dokumentacije u postupku izmjene rješenja o registraciji sredstava za zaštitu bilje.
