Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, objasnio je za N1 stanje zbog kojega je najavio moguće prosvjede poduzetnika, ako im se ne bi isplatile odštete koje bi trpjeli u poslovanju zbog posljedica sve strožih protuepidemijskih mjera.
"Prosvjedi su uvijek nekakva zadnja opcija. Svakako ih ne isključujemo", kazao je Bujas i pojasnio što je dovelo do ovoga:
"Sve nas u privatnom sektoru nakon ovih osam mjeseci stresa na nekoliko nivoa, čuvanja zdravlja pokušavanja očuvanja poslovanja i tih mjera koje variraju od 1 do 1000 i nazad, neispunjavanja nikakvih ključnih poreznih reformi, pa i strukturnih reformi, dovelo nas je do kraja. Naša poruka je jasna, mjere koje su vezane uz očuvanje radnih mjesta, više niti izbliza nisu dovoljne. One pokrivaju možda trećinu troška u globalu", objasnio je problem i dodao što je ono što zastupa Udruga Glas poduzetnika:
"Ako želimo dočekati proljeće, dvije stvari su nužne: to je dodatno upumpavanje sredstava u privatni sektor, da se ide po modelu kao Njemačka i Austrija, 70 do 80 posto prometa iz prošle godine da bude referenca za nadoknadu i s druge strane ključne reforme koje zazivamo od prvog dana, praktički od trećeg mjeseca... porezna reforma, pravosudna reforma i reforma naše birokracije. Mi ne želimo biti građani drugog reda, oni koji plaćaju sve te krize, koji iz svih tih kriza izlaze s velikim rezovima, s velikim problemima", dodao je.
"Svjesni smo da nismo Njemačka, ali smo svjesni i da nismo Bangladeš i Tunguzija"
"Da su naši troškovi jedino vezani samo uz plaće zaposlenika, mi bismo mogli izdržati. Izdržat ćemo još tih nekih šest mjeseci, to je nekakva okvirna procjena", kazao je Bujas.
"Svjesni smo da nismo Njemačka, ali smo svjesni i da nismo Bangladeš i Tunguzija. Mi smo članica EU, neka sredstva dolaze i tražimo da se neka sredstva upumpaju u privatni sektor", kazao je.
"Ove mjere koje su na snazi nisu dovoljne, one su možda trećina onoga što bi moralo biti"
Govoreći o javnom sektoru koji bi se trebao optimizirati, istaknuo je da ne misli na učitelje i zdravstvene radnike, nego na "birokratski aparat koji je preglomazan" za kojega kaže da ga treba digitalizirati.
"Jedna stvar je sigurna. Najveća žarišta dokazano su, rekao bih, škole, bolnice, nekakva društvena događanja, privatne zabave. Pa, evo pogledajte što se dogodilo u Zadru. Sigurno to nisu kafići, ugostiteljski objekti, teretane. Ono što se ide prvo zatvoriti, u privatnom je vlasništvu. Ponavljam. Želite nas zatvoriti? To je nešto što će pomoći društvenom zdravlju? U redu. Ali onda, gospodo, platite. Platite pošteno. Ove mjere koje su na snazi nisu dovoljne, one su možda trećina onoga što bi moralo biti", kazao je.
