U koordinaciji s Europolom hrvatski policijski
službenici sudjelovali su u nastavku operativne akcije pod
nazivom "Power Off II", čiji je primarni cilj
bio pronalazak osoba koje su koristile Webstresser kao servis za
izvršenje DDoS napada. Naime, važno je istaknuti
kako i korištenje navedene ilegalne usluge također predstavlja
radnju izvršenja kaznenog djela.
Policijski službenici Službe kibernetičke sigurnosti
Ravnateljstva policije i policijski službenici Policijske uprave
brodsko-posavske danas, 2. travnja su dovršili kriminalističko
istraživanje nad maloljetnim hrvatskim
državljaninom za kojeg je utvrđena osnovana sumnja da je
korištenjem ilegalnog servisa Webstresser izvršio DDoS napad na
internetsku infrastrukturu srednje škole, čime je počinio kazneno
djelo Ometanje rada računalnog sustava. Policija je protiv njega
podnijela odgovarajuću kaznenu prijavu Općinskom državnom
odvjetništvu za mladež u Slavonskom Brodu.
Brojne države pridružile su se suzbijanju DDos napada
Države koje su se pridružile suzbijanju DDoS napada su Belgija, Hrvatska, Danska, Estonija, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Litva, Portugal, Rumunjska, Slovenija, Švedska, Australija, Kolumbija, Srbija, Švicarska, Norveška i SAD.
Policijske službe većine zemalja usmjerile su svoja postupanja
posebno prema korisnicima stranice webstresser.org, dok je dio
zemalja postupao prema korisnicima i drugih usluga DDoS bootera i
stressera. Tako je FBI zaplijenio web domene za najam DDoS-a,
uključujući relativno poznate servise Downthem i Quantum
Stresser.
Webstresser.org najveći je svjetski internetski servis na kojem
su korisnici mogli unajmiti uslugu DDoS (Distributed Denial of
Service) kibernetičkih napada na vlasnike internetskih stranica u
cijelom svijetu. S više od 151.000 registriranih
korisnika i 4 milijuna kibernetičkih napada ostvarenih do travnja
2018. Webstresser je predstavljao najveću prijetnju za ključne
on-line usluge koje nude banke, poslovni sektor i državne
institucije širom svijeta.
Webstresserom upravljao hrvatski državljanin
Podsjećamo da je Webstresserom upravljao hrvatski državljanin te
da je navedeni ilegalni servis ugašen 24. travnja 2018. godine
koordiniranom međunarodnom policijskom akcijom naziva Power
Off.
Tijekom provođenja DDoS napada koje je omogućavao Webstresser,
napadač daljinski upravlja povezanim uređajima koji su spojeni na
Internet te usmjerava veliku količinu internetskog prometa prema
određenoj web stranici ili internetskoj platformi. To za
posljedicu ima usporavanje rada web stranice žrtve ili njenu
potpunu nedostupnost, zbog čega korisnici Internet servisa nisu u
mogućnosti pristupiti različitim on-line uslugama.
Nekada su počinitelji koji su izvršavali DDoS napade trebali biti
dobro upućeni u načine funkcioniranja internetske tehnologije, no
s pojavom ilegalnih servisa poput Webstressera to više nije
slučaj. Svaki korisnik Webstressera mogao je platiti
naknadu putem on-line platformi za plaćanje ili u
kriptovalutama poput Bitcoina te mu je za iznos
već od 15 EUR stavljena na raspolaganje infrastruktura koja
omogućuje DDoS napade na web stranice po njegovom izboru.
Većina počinitelja su mladi ljudi
Prilikom izvršavanja DDoS napada nema malih korisnika – svi oni
čine kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i
podataka, bez obzira radi li se o mladim osobama kojima je cilj
onesposobiti računalo konkurentnog igrača on-line igre ili se
radi o osobi koja izvršava DDoS napade na komercijalne ciljeve
ili državne institucije, sa ciljem onemogućavanja pristupa
on-line uslugama koje su važne za život građana.
Većina počinitelja su mladi ljudi, s izvrsnim
poznavanjem informatičkih tehnologija, što su pokazala i
kriminalistička istraživanja u Hrvatskoj. Ohrabreni prividnom
anonimnošću, mnogi mladi informatički entuzijasti upuštaju se u
ovaj naizgled lakši oblik kriminaliteta, nesvjesni štete koju
takve aktivnosti na internetu mogu izazvati.
Svi kibernetički napadi izazivaju znatnu štetu za druge i
policija ih shvaća ozbiljno, upozoravaju iz
MUP-a.
