Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako su prodani stambeni objekti u prvom tromjesečju bili 7,4 posto skuplji po kvadratu nego u istom razdoblju lani. Prosjek je najviše podigao Zagreb, gdje je zabilježen rast od 11,4 posto po kvadratu. Burza nekretnina, pak, navodi kako je najveća potražnja za stanovima na Jadranu, a ondje su cijene nekretnina oko 20 posto više nego u metropoli.
U unutrašnjosti Hrvatske potražnje za stanovima nema, pa cijene u tim krajevima već nekoliko godina stagniraju, jer ljudi odlaze u gradove ili izvan zemlje. Ako se iz podataka DZS-a maknu Zagreb i Jadran, vidljivo je da su u prvom tromjesečju ove godine cijene kvadrata u najvećem dijelu države pale za 1,4 posto u odnosu na posljednje tromjesečje 2018.
U drugom kvartalu ove godine cijene stanova su rasle sporije nego prije, javlja Novi list. Prema podacima Burze nekretnina, u lipnju su cijene bile 4,7 posto više nego godinu ranije, s time da su od početka ove godine porasle za 3,6 posto. Iako se podaci DZS-a i Burze nekretnina razlikuju, stručnjaci se slažu da su cijene stanova "doživjele početkom ove godine najveći rast od 2008. godine".
Manje kupaca, niže cijene
Vlada će najesen raspisati novi natječaj za subvencionirane stambene kredite, stoga se očekuje povećanje potražnje. No, procjene stručnjaka su kako će "kupaca u sljedećem razdoblju bit sve manje", a predviđaju i "usporen rast cijena u sljedećim mjesecima, i to posebno u odnosu na početak godine".
"Vlasnici nekretnina, ako žele prodati nekretninu, trebali bi to učiniti u sljedećih godinu dana, ali bi svakako trebali traženu cijenu prilagoditi tržištu", preporučuju na Burzi.
Statistički podaci samo djelomično potvrđuju tezu o balonu cijena nekretnina, poput onoga prije krize 2008. Naime, od 2015. godine do prvog tromjesečja 2019. cijene stambenih kvadrata u zemlji porasle su 17,6 posto. U Zagrebu su skočile 25 posto, a na Jadranu 18,7 posto, no to nije ni blizu skoku cijena prije krize. Naime, od 2002. do 2008. cijene su porasle za 70 posto, a danas je kvadrat stambene nekretnine oko 20 posto jeftiniji nego prije krize. Međutim, rast plaća ne prati rast cijena nekretnina, pa su mnogima stanovi preskupi.
Visoke cijene potiču nerealne zahtjeve
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Dubravko Ranilović, smatra da su tvrdnje o divljanju cijena nekretnina pretjerane. Dodaje kako su glavni čimbenici rasta cijena velika potražnja, državne subvencije i nedostatak radne snage u građevinarstvu. Posebno ga smeta kada mediji objavljuju previsoke cijene koje traže neki prodavači nekretnina na Jadranu, jer to na tržištu potiče nerealne zahtjeve.
"Koliko je nerealna ponuda na tržištu, govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine oglašavanja. To znači da sve ostale nekretnine ne pronađu kupca, i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika", ističe Ranilović i dodaje kako je najvažnije stabilizirati cijene stanova. Smatra da "ne trebamo brinuti o stvaranju novog nekretninskog balona", jer uzrok pada tržišta nekretnina nakon krize leži u globalnim financijskim kretanjima.
Ako je tomu tako, onda rast cijena nekretnina dolazi svome kraju. Naime, u najvećim gradovima SAD-a, Velike Britanije, Kanade, Australije i Kine cijene stanova su pale prvi put nakon 2008.
