U pripremi konstituirajuće sjednice novog saziva Hrvatskog sabora koja će se održati u petak, 14. listopada, u srijedu bi se, po neslužbenim najavama, trebali sastati glavni tajnici dviju najvećih parlamentarnih stranaka, HDZ-a i SDP-a Gordan Jandroković i Igor Dragovan.
Budući da je za konstituiranje Sabora, sazvano za petak, nužno Mandatno-imunitetno povjerenstvo, dvojica bi zastupnika trebala dogovoriti sastav tog tijela, no u SDP-u očekuju da će se idućih dana, čim Sabor potvrdi novu vladu, konstituirati i ostali saborski odbori, pogotovu s obzirom na najave da će novi saziv već u prvim danima zasjedanja izmijeniti niz zakona vezanih uz Mostova 'jamstva'.
Objašnjavaju kako je za izmjene prava dužnosnika kakve predlaže Most nužno konstituirati Odbor za Ustav, za izmjene u financiranju lokalne samouprave odbore za financije i lokalnu samoupravu, za izmjene Ovršnog zakona Odbor za pravosuđe itd., a svi bi zakonski prijedlozi trebali proći i kroz raspravu na Odboru za zakonodavstvo.
Ako se već formira pet radnih tijela, nema smisla odmah ne formirati i ostale, uvjereni su u SDP-u.
Sabor ima 29 radnih tijela, čiji bi sastav trebao odražavati sastav Sabora, u kojem SDP ima nešto više od četvrtine zastupnika pa računaju da bi trebali dobiti sedam ili osam mjesta predsjednika odbora i nešto više potpredsjedničkih, s obzirom da u tijelima u kojima je predsjednik iz reda vladajućih, potpredsjedničko mjesto pripada oporbi.
Dio svojih mjesta SDP namjerava prepustiti IDS-u, a oko ostalih opozicijskih mjesta moraju se dogovoriti s ostalim opozicijskim strankama.
Te se konzultacije također moraju provesti do kraja tjedna, no stranke prije toga moraju utvrditi tko je zapravo opozicija.
U HNS-u tako tumače da su jedina prava oporba oni, SDP i IDS, s obzirom da su zastupnici četvrte stranke nekadašnje Narodne koalicije, HSS-a potpisali potporu mandataru Andreju Plenkoviću.
Slične su se poruke ranije mogle čuti i iz SDP-a, iz kojega su tumačili kako se pozicija od opozicije razlikuje po tome što podržava vladu i glasuje za proračun, no čini se kako SDP ipak neće osporavati pravo HSS-u da sudjeluje u raspodjeli opozicijskih mjesta u odborima.
Jedan član Predsjedništva SDP-a jučer je tako tumačio kako se u Saboru, zbog proporcionalnog izbornog sustava, ne može povući jasna crta između pozicije i opozicije, kakva se može povući u parlamentima koji se biraju u većinskom sustavu.
HSS glasa za Plenkovićevu Vladu, ali ne žele se svrstati kao pozicija, neće sudjelovati u Vladi, neće preuzimati nikakav resor ni obvezu da Vladu podržavaju u bilo kojem aktu i mogu se smatrati opozicijom, tumači ovaj izvor.
No, HSS nije jedina točka prijepora u raspravi o tome tko je u većini, a tko u oporbi.
Koalicija Jedina opcija od izbora se raspala u četiri frakcije. Njihov Hrvoje Runtić pristupio je klubu zastupnika Mosta, što ga automatski svrstava među vladajuće. Pitanje je, međutim, kamo će se prikloniti bivši Mostovci Ivan Lovrinović i Ivica Mišić, kao i Goran Aleksić, koji je ovih dana osnovao novu stranku. Za sada je nepoznato što će sa svojim mandatom učiniti HDSSB i nezavisni Željko Glasnović, a sva ta pitanja klubovi će morati razriješiti u međusobnim konzultacijama do petka, za kada je Predsjednica Republike sazvala konstituirajuću sjednicu Sabora.
Hrvatski sabor se konstituira imenovanjem predsjednika, a tu će funkciju obnašati čelnik Mosta Božo Petrov. Da bi zastupnici dali prisegu kojom im započinje mandat, Mandatno imunitetno povjerenstvo mora utvrditi tko će od izabranih zastupnika ostati u Saboru, a tko odlazi na dužnost nespojivu sa zastupničkom i saborski mandat stavlja u mirovanje.
Po prihvaćanju MIP-ova izvješća, zastupnici polažu prisegu i time je konstituirajuća sjednica završena. Nakon toga se može krenuti u redovito zasjedanje, na kojemu se odmah mogu izabrati i potpredsjednici Sabora.
Po neslužbenim najavama, tu bi dužnost preuzeli HDZ-ovi Jandroković, Željko Reiner i Miroslav Tuđman te SDP-ova Milanka Opačić, a još će jedan potpredsjednik biti iz redova HNS-a, u kojem se kao mogući kandidati za tu funkciju spominju predsjednik stranke Ivan Vrdoljak i bivša predsjednica Vesna Pusić.
