Prema neslužbenim, ali konačnim rezultatima DIP-a, HDZ i partneri osvojili su 61 mandat, Narodna koalicija 54, Most 13, Živi zid 8, IDS/PGS/RI tri, lista Bandić Milan 365 dva te HDSSB i Nezavisna lista Željka Glasnovića (dijaspora) po jedan. Na birališta je izašlo nešto više od polovice birača – 52,59 posto.
Donosimo vam nekoliko mogućih scenarija za formiranje nove vlasti u Hrvatskoj.
1. Koalicija HDZ-Most-Bandić-manjinci
U ovoj bi kombinaciji vladajuća većina imala ukupno 84 zastupnika, uz pretpostavku da se priključe svi manjinci. Unatoč nesuglasicama u prošloj Vladi, koalicija HDZ-a i Mosta je ideološki gledano izglednija nego koalicija Mosta i SDP-a, a nije zanemarivo ni što na čelu HDZ-a više nije Tomislav Karamarko, s kojim su se vodeći mostovci nerijetko sukobljavali.
Retorika koju je zadnjih dana predizborne kampanje koristio šef SDP-a Zoran Milanović, a koja je često bila prilično oštra prema Srbima i Srbiji, mogla bi osigurati čelniku HDZ-a Andreju Plenkoviću unisonu podršku Milorada Pupovca i zastupnika srpske nacionalne manjine.
Plenković bi do minimalnih 76 ruku mogao doći već i samo suradnjom s Milanom Bandićem, a još bi jedan kamenčić na vagu mogao dodati dojučerašnji HDZ-ov zastupnik Željko Glasnović, čija je lista dobila jedan mandat u XI. jedinici, dijaspori. Ne treba zanemariti ni mogućnost da se raspadne nestabilni Živi zid, čiji su članovi već i prije izbora javno i prilično oštro kritizirali vodstvo te stranke, te da se neki od njihovih zastupnika pridruže vladajućoj koaliciji.
2. Velika koalicija HDZ-a i SDP-a
Šef HDZ-a u noćašnjem je obraćanju nakon objave neslužbenih rezultata kazao kako je siguran da će uspjeti formirati Vladu, no nije spominjao veliku koaliciju sa SDP-om, koju je i u kampanji u više navrata odbacivao. Milanović je pak nakon izbornog poraza rekao da je Hrvatskoj potrebna stabilna Vlada te da "smo zadnjih osam mjeseci imali nestabilnu", što se može shvatiti i kao uvijeni poziv Plenkoviću na veliku koaliciju. No, to je doista teško očekivati, jer HDZ ima dovoljno manevarskog prostora i bez ugrožavanja kredibiliteta kod svojih birača sklapanjem saveza sa svojim oponentima.
Usto, rad takve Vlade bio bi zasigurno još teži nego što je bilo funkcioniranje Vlade Tihomira Oreškovića. Nije naodmet spomenuti i da je očito kako su svi odustali od ideje o nestranačkom premijeru.
“Volio bih da se prvo čestita, a onda zaziva velika koalicija…”, izjavio je jutros Plenković odgovarajući na pitanje o izjavama šefa SDP-a o mogućnosti velike koalicije.
3. HDZ-ova Vlada bez Mosta
Božo Petrov, lider Mosta, uputio je uoči izbora i SDP-u i HDZ-u popis sa sedam zahtjeva čije ispunjavanje mostovci traže u zamjenu za podršku formiranju Vlade. Noćas im je poručio kako počinje teći rok od pet dana da se o njima očituju. Redom, riječ je o: demokratizaciji hrvatskog političkog i izbornog sustava (ulazak više kandidata s preferencijalnim glasovima u Sabor, zabrana kandidiranja onima koji su počinili teška kaznena djela ili zloporabili položaj i ovlasti), ukidanju nekih beneficija saborskim zastupnicima i transparentnijem financiranju političkih stranaka, proglašenju isključivog gospodarskog pojasa, izmjenama Ovršnog zakona, izmjenama zakona o HRT-u, smanjenje plaća u lokalnoj i područnoj samoupravi odnosno manje izdvajanje za to iz njihova proračuna te ukidanje poreza na tvrtku.
Plenković može, procijeni li da mu se ne isplati udovoljiti tim uvjetima, teoretski i bez Mosta formirati Vladu, no tada mu trebaju svi manjinski zastupnici, barem dvojica zastupnika Živog zida, Bandićevi zastupnici te Glasnović i HDSSB, što je već prilično komplicirana križaljka.
4. SDP-ova koalicija s Mostom i Živim zidom te IDS-om
Zoran Milanović može Vladu sastaviti samo koaliranjem i s Mostom i sa Živim zidom te se ponovno dogovoriti sa starim partnerom IDS-om. Tada bi skupio tanku većinu od 78 zastupnika. No, preveliki je problem pritom činjenica da su iz HNS-a, jednog od stožernih partnera Narodne koalicije, jasno poručili da ne žele sudjelovati ni u kakvoj Vladi s Mostom.
Također, iz Živog zida, ako ne dođe do osipanja zastupnika po ulasku u Sabor, od početka su poručivali da nikakve koalicije ne dolaze u obzir. Ovaj je scenarij stoga slabo izgledan.
5. Novi izbori
Budući da će glavni akteri u pokušaju sastavljanja nove Vlade, kako sada stvari stoje, najvjerojatnije biti HDZ i Most, njihov neuspjeh u dogovaranju koalicije, popularno zvane postizborna suradnja, vjerojatno bi rezultirao novim izborima.
Takav rasplet ne odgovara ni jednima ni drugima, a i retorika vrha HDZ-a dolaskom Plenkovića bitno se ublažila, pa je za očekivati da će obojica učiniti sve da se ipak dogovore.
