Vladimir Paar bio je do 2015. godine u javnosti poznat kao fizičar te autor udžbenika iz fizike za osnovne i srednje škole. Tijekom spomenute 2015. Paar je postao poznat kao jedan od najžešćih protivnika Cjelovite kurikularne reforme Borisa Jokića te je u to vrijeme stvarao negativnu atmosferu u vezi reforme. Sada Paaru kurikulum valjda nije sporan jer je izdao udžbenik fizike za sedmi razred pod naslovom "Fizika oko nas" koju izdaje Školska knjiga.
Upravo je taj udžbenik napravljen prema novom kurikulumu, piše Novi list. I tako je fizičar pronašao prostor za svoj honorar i u "novom stanju školstva", u kurikulumu po kojem je nekada pljuvao.
Paar tvrdio da je reforma puna pogrešaka
Kurikulumi koji su fizičaru bili neprihvatljivi su u međuvremenu, nakon javne rasprave, dijelom korigirani i recenzenti su dali zeleno svjetlo. Međutim, kako piše Novi list, osnovni koncept po kojem su ti kurikulumi rađeni ostao je isti, a Paaru je nekada bio problematičan i neprihvatljiv. Taj obrazovni koncept temelji se na ishodima učenja, dok je do sada bila razina usvojenosti nastavnih sadržaja. Protiv ishoda učenja kojima bi se mjerila postignuća učenika bio je Paar kao i Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo te školstvo HAZU-a čiji je Vladimir Paar predsjednik.
08.12.2014., Zagreb - U HAZU-u odrzano predavanje profesora Igora Stagljara pod nazivom, Geni , tumori i i novi ljekovi. Photo: Zarko Basic/PIXSELL
HAZU je izdao tri knjige nagativnih recenzija Cjelovite kurikularne reforme gdje stoji da "CKR nije provediv u školskoj praksi, u prvom redu zbog isključivoga naglaska metodologije na tzv. ishode, zanemarivanja uloge znanja, što je u nekim zemljama već pokazalo u praksi bitne nedostatke". Negativne recenzije pisane su na Paarovu inicijativu. Osim toga, Paar je javno naglašavao i recenzije po kojima "CKR obiluje sa začuđujuće mnogo pogrešaka, nerazumijevanja i nejasnoća, negativno bi utjecao i ugrožavao razvoj hrvatskoga gospodarstva zbog neadekvatnoga tretiranja STEM područja (fizika, kemija, biologija, geologija, tehnologija, inženjerstvo, matematika) koje je u 21. stoljeću ključ uspješnog gospodarskog razvoja u svijetu."
Pod pritiskom tržišta prihvatio model ishoda pa po njemu pisao udžbenik?
U vrijeme ministrice Blaženke Divjak nisu se puno mijenjali kurikulumi koje je pisala Ekspertna radna skupina Borisa Jokića. Usprkos toj činjenici, Paar se očito pomirio s novim kurikulumom pa ga je već u potpunosti usvojio u svom novom udžbeniku. Na kraju Paarovog udžbenika "Fizika oko nas 7" navode se odgojno-obrazovni ishodi koji se na kraju školske godine očekuju od učenika. Podsjetimo, upravo se protiv toga Paar žestoko borio.
Navodi se kako učenik mora znati objasniti zapis i značenje fizičke veličine, mora znati uspoređivati dimenzije i mase tijela te opisivati primjene mjerenja gustoće i tumačiti načine čišćenja onečišćenih površnih voda. K tome, s više detalja su nabrojeni i ishodi međupredmetnih tema u nastavi fizike. Neke od njih su "Učiti kako učiti", a neke se tiču Građanskog odgoja. Paar je vjerojatno pod pritiskom zakona tržišta naposljetku prihvatio model ishoda i takav udžbenik napisao pa će djeca iz njega i učiti.
Paar: 'Ne vidim što je sporno u mjerenjima ishoda učenja'
Fizičar Paar u svemu tome ne vidi problem. Tvrdi da je dio primjedbi HAZU-a uvršten u nove kurikulume, a "iskustva u svijetu su pokazala da ključnu ulogu za uspješnu reformu nema sam kurikul po sebi nego intenzivno i stalno stručno osposobljavanje učitelja i profesora te poboljšanje njihova društvenog statusa."
14.03.2013., Pozega - Akademik Vladimir Paar sudjelovao je na tribini Pozeske biskupije i govorio o povezanosti vjere i nauke. Unatoc losem vremenu, Pozezani su pokazali veliki interes za ovu temu. Photo: Dusan Mirkovic/PIXSELL
"U tome vidim glavni problem reforme. Također, potreban je oprez u prevelikom oslanjanju na digitalnu tehnologiju. Trebalo bi, npr., konzultirati o tome Hrvatski institut za istraživanje mozga. Osjetljivo je i pitanje odnosa prema nacionalnom identitetu, prema povijesti i kulturi", kazao je Vladimir Paar Novom listu. Paar tvrdi da mu je od novih kurikula poznat jedino kurikul fizike, ali on kaže da "ostavlja potrebnu slobodu za kreativnost autora udžbenika i profesora na školama".
"Što se tiče 'mjerenja ishoda učenja' ne vidim što je tu uopće sporno, ako se razumno definira. Jednostavno rečeno, ishodi učenja podrazumijevaju: što je učenik naučio i usvojio?, koliko to zna koristiti?, koliko to potiče učeničku kreativnost? koliko to može povezati s drugim pojavama? To se i dosad znalo i iskusni profesori su o tome vodili računa", govori akademik Paar u 2019. godini.
