Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o godišnjem rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,9 posto u 2019. godini potvrda su da hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste po stopi od oko tri posto, ali na zdravim temeljima, ocijenio je u petak premijer Andrej Plenković.
Po procjeni DZS-a objavljenoj u petak, BDP je u 2019. godini na godišnjoj razini povećan za 2,9 posto, što predstavlja dinamičniji rast nego u 2018. godini, kada je iznosio 2,7 posto.
Ostvareni rast bio je gotovo dva puta brži od rasta na razini prosjeka EU-a od 1,5 posto, što je omogućilo daljnje približavanje Hrvatske prosječnoj razini razvijenosti država članica EU-a. S ostvarenim rastom od 2,9 posto Hrvatska se, po zadnjim procjenama Europske komisije za druge članice, našla na visokom desetom mjestu među članicama EU-a, ističe Vlada u priopćenju.
"Uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko 3 postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance, gospodarski rast pokrećemo na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava. Vlada nastavlja predano provoditi strukturne reforme na svim razinama'', poručio je Plenković.
U strukturi BDP-a zabilježen je rast svih kategorija domaće i inozemne potražnje (osobna i državna potrošnja, investicije, robni izvoz i izvoz usluga). Dinamika rasta je u usporedbi s 2018. godinom najviše povećana kod investicija u fiksni kapital, dobrim dijelom zahvaljujući uspješnom korištenju europskih fondova.
Pojedinačno je najveći utjecaj na rast BDP-a imala osobna potrošnja na koju je utjecao nastavak pozitivnih trendova na tržištu rada (broj osiguranika je povećan 2,4 posto), daljnji rast neto plaća (nominalni rast od 3,4 posto), te kreditne aktivnosti poslovnih banaka (ukupni kreditni plasmani stanovništvu su na kraju godine bili 6,9 posto veći nego na kraju 2018.).
Snažan doprinos rastu daje izvoz roba i usluga. Robni izvoz je najviše rastao pod utjecajem povećanog izvoza farmaceutskih proizvoda, motornih vozila i dijelova, a bolje izvozne rezultate ostvarila je i brodogradnja, dok je na izvoz usluga najviše utjecala još jedna rekordna turistička sezona,navodi se u priopćenju.
