Uvođenje vaučera za gorivo moguće je na jesen, ta mogućnost je otvorena, no vlada još uvijek na raspolaganju ima i druge alate, rekao je u petak premijer Andrej Plenković, koji boravi u Osječko-baranjskoj županiji.
'Plan koji bi eventualno išao najesen'
"Što se tiče vaučera, oni idu onima kojim imaju manja primanja i to je nešto što moramo kvalitativno i po određenim kriterijima napraviti", rekao je Plenković. Dodao je da su "ministarstva dobila zadaću" i da je "to plan koji bi eventualno išao na jesen".
"Govorio sam o tome u (radijskoj misiji op.ur.) 'A sada vlada' kada sam rekao da je sve na stolu - i to je na stolu. U ovom trenutku mislim da imamo još alata u našoj torbi za intervencije koje će biti takve da će biti okej i što se tiče opskrbe i što se tiče cijene", rekao je Plenković.
Pratimo situaciju
Za ponedjeljak je najavio telefonsku sjednicu vlade na kojoj će biti donesene odluke o cijenama, koje bi se mogle promijeniti u utorak nakon isteka dvotjednog zamrzavanja na crpkama koje nisu na autocestama. "Pratimo situaciju, gledamo cijene na mediteranskom tržištu, razgovaramo s proizvođačima i distributerima", rekao je i dodao misli da će vlada "iznaći rješenje koje će prije svega zaštititi naše građane i gospodarstvo te smiriti zabrinutosti malih distributera".
Zamoljen za komentar kritika da se vlada samo bavi cijenama goriva, a zanemaruje poduzetnike i obrtnike koji plaćaju astronomske cijene za struju, odgovorio je uz ostalo da oporba zaboravlja paket od pet milijardi kuna koji je stupio na snagu 1. travnja i olakšao građanima i gospodarstvenicima.
Ustvrdio je da je vlada pokazala sposobnost da intervencionističkim mjerama pomogne gospodarstvu i građanima. Upitan ima li vlada planova za ublažavanje poskupljenja hrane, podsjetio je na smanjenja stope PDV-a na brojne proizvode, te na smanjivanje marži i trošarina na gorivo.
'To smo dobili jer smo se izborili, ne zato što smo najgori'
Reagirao je i na tvrdnje da ćemo iz fonda za oporavak i otpornost dobiti 800 milijuna eura manje jer nam BDP raste brže nego se prognoziralo. Kazao je kako nije točno da smo dobili najviše jer smo najgori, kako neki tvrde, nego jer smo to izborili i izlobirali.
"Hrvatska je premostila covid krizu i došla do rasta BDP-a od 10,3 posto", rekao je.
Komisija je to po njegovim riječima valorizirala, vidjela da smo pokazali vrlo brzu sposobnost oporavka i onda smo kao i 21 zemlja dobili 800 milijuna eura manje i sa 6,3 se spustili na 5,5 milijardi eura bespovratno. No, upozorio je da se ukupan iznos iz fonda za oporavak i otpornost sastoji od bespovratnih sredstava i izrazito povoljnih zajmova, s 3,6 milijardi eura.
"Idemo dalje sa svim projektima, za sve njih će biti dovoljno sredstava", zaključio je.
