Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualnosti u proteklom tjednu.
Spomenuo je sastanak u Ženevi te sastanak Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske u Varaždinu.
"Posebno je pozdravljen novi zakon o državljanstvu. Mislim da još više trebamo raditi na jačanju veza između domovine i iseljene Hrvatske."
Komentirao je i pripreme za uvođenje eura, kao i otvorenje sajmova Interliber i Infogamer.
"Knjiga je pokazala da je žilava i da ostaje unatoč digitalizaciji", kazao je premijer.
"Hvala ministrima Medvedu i Kujunžiću na predstavljanju dva zakona - zakon o proglašenju Vukovara kao mjesta posebnog pijeteteta te zakon o preimenovanju bolnice u Vukovaru", dodao je premijer u uvodu.
Rekao je i kako će danas u Saboru potvrditi prijedlog proračuna, zakon o državnim blgadanima i još niz zakona nakon čega slijedi pauza. Sabor će zasjedati od 27. studenoga.
''Zaokružili smo najvažnije - proračun koji pokazuje da trošimo koliko i zarađujemo. Nastavljamo s odgovornom politikom. I financijske institucije su prepoznale napore koje ulažemo."
Na današnjoj sjednici će se potvrditi odluka o raspisivanju izbora.
"Prvi krug će biti 22. prosinca. Rokovi počinju teći od 21. ili 22 studenoga. Slijedi prikupljanje potpisa i odluke DIP-a i kampanja će trajati 15-ak dana, do ponoći 20. prosinca", potvrdio je premijer. Eventualni drugi krug predsjedničkih izbora bio bi 5. siječnja.
Predsjednički izbori 22. prosinca, odluka stupa na snagu 21. studenoga
Izbori za predsjednika Republike bit će održani u nedjelju 22. prosinca, odlučila je Vlada na sjednici u četvrtak, a odluka stupa na snagu 21. studenoga odnosno s 22. studenim počinju teći svi rokovi za obavljanje izbornih radnji.
Predsjednički kandidati od 22. studenoga do 3. prosinca u ponoć, odnosno u 12 dana, imaju rok da prikupe potrebnih 10 tisuća potpisa birača za svoju kandidaturu, a Državno izborno povjerenstvo (DIP) potom u roku od 48 sati objavljuje listu pravovaljanih kandidata.
Nakon objave liste počinje izborna promidžba koja traje do subote 21. prosinca, odnosno 24 sata prije dana izbora. U subotu te u nedjelju, na dan izbora, zabranjena je svaka promidžba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.
Uz odluku o raspisivanju predsjedničkih izbora, Vlada je donijela i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe, a ona se raspoređuje kandidatima koji su osvojili više od 10 posto glasova, razmjerno dobivenim glasovima prema konačnim rezultatima izbora.
Za kandidata odnosno kandidatkinju s najvećim brojem dobivenih glasova u prvom izbornom krugu ta naknada iznosi milijun kuna, s time da se ne smije isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.
U proračunu je za naknadu troškova izborne promidžbe osigurano 2,8 milijuna kuna.
Prema zakonskim odredbama, predsjednički izbori moraju se održati najmanje 30, a najviše 60 dana prije 18. veljače iduće godine, kada istječe mandat predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.
Predsjednik Republike bira se na temelju općeg i jednakog biračkog prava neposredno na izborima, tajnim glasovanjem na mandat od pet godina.
Predsjednika biraju i za to se mjesto mogu kandidirati hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Kandidata mogu predlagati registrirane političke stranke te birači pojedinačno ili skupno, a kandidat mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača. Pritom svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.
Predsjedničke izbore provode DIP, općinska izborna povjerenstva, gradska izborna povjerenstva, Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba te birački odbori, a glasuje se od 7 do 19 sati na biračkim mjestima na području RH i na biračkim mjestima u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava i inozemnih ureda.
Rezultate izbora utvrđuje DIP na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima, a Ustavni sud RH nadzire njihovu ustavnost i zakonitost te rješava izborne sporove.
Aktualna predsjednica Grabar-Kitarović najavila je da će se natjecati za još jedan mandat na Pantovčaku, a protukandidati bi joj, prema dosadašnjim najavama, mogli biti Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Dejan Kovač, Katarina Peović, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dario Juričan, Tomislav Panenić i Vlaho Orepić...
Ako nitko ne osvoji većinu odnosno više od 50 posto glasova birača koji su glasovali, dva tjedna kasnije održat će se drugi krug izbora u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu dobili najviše glasova.
Novo odlikovanje - Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana
Izmjenama Zakona o odlikovanjima i priznanjima, koje je Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru, uvodi se novo odlikovanje - Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom.
Odlikovanje bi se hrvatskim državljanima dodjeljivalo svake godine na obljetnicu smrti prvog hrvatskog predsjednika 10. prosinca, kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu, posebice za promicanje državljanskog jedinstva i nacionalnog zajedništva, državotvorstva i duhovnih vrednota hrvatskog naroda.
"Ove godine navršava se 20. obljetnica smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i prigoda je to da Hrvatska ustanovi visoko odlikovanje kojim će se utemeljitelj demokratske suverene i neovisne hrvatske države i vrhovni zapovjednik hrvatske vojske u Domovinskom ratu uvrstiti u red najviših hrvatskih državnih poglavara", rekao je ministar uprave Ivan Malenica, obrazlažući zakonski prijedlog.
Na taj će se način, dodao je, trajno izraziti zahvalnost hrvatskog nada i hrvatskih državljana Tuđmanovim povijesnim zaslugama.
Franjo Tuđman pripada najzaslužnijim osobama u stvaranju suvremene samostalne i demokratske Hrvatske, a svojim je državničkim vizionarstvom u prijelomnom razdoblju europske i svjetske povijesti 20. stoljeća u vrijeme raspada komunističkog totalitarnog sustava zajedno sa svojim suradnicima i cijelim hrvatskim narodom uveo u red država slobodnog svijeta, stoji u Vladinu prijedlogu.
Tuđman je hrvatski narod, navodi se, uveo u red naroda koji samostalno odlučuju o svojoj sudbini.
Produljen rok Zhongya nekretninama za uplatu novca za bivšu političku školu u Kumrovcu
Do najkasnije 31. prosinca ove godine Vlada je u četvrtak produljila rok za uplatu kupoprodajne cijene za bivšu političku školu u Kumrovcu, za koju je kao kupca sredinom lipnja izabrala tvrtku Zhongya nekretnine koja se jedina javila na natječaj ponudivši 14,09 milijuna kuna.
Riječ je o dopuni Vladine odluke od 13. lipnja o izboru ponuditelja i prodaji nekretnine u k.o. Razvor u naravi hotel Zagorje ili bivša politička škola u Kumrovcu, a kojom je uz odabir kupca Vlada odredila da se kupac obvezuje na isplatu kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od zaključenja ugovora, umanjeno za iznos od 598 tisuća kuna koji je uplaćen u državni proračun kao jamčevina u postupku javnog poziva za tu kupnju.
Objašnjavajući zašto se produljuje rok, ministar državne imovine Mario Banožić na Vladi je podsjetio da je kupoprodajni ugovor sa Zhongya nekretninama sklopljen 6. kolovoza ove godine, s utvrđenim rokom za plaćanje od 30 dana od zaključenja ugovora.
"Budući da kupac nije uplatio što je trebao, Ministarstvo državne imovine je na zahtjev kupca, a zbog političke situacije u Hong Kongu i problema transfera novca iz posebne regije Hong Kong, 15. rujna odobrilo jedno produljenje roka za plaćanje, do 14. studenoga ove godine. No, kupac je 12. studenoga podnio novi zahtjev za produljenje roka za plaćanje do 31. prosinca ove godine, navodeći kao razloge produljenje nepovoljne političke situaciju između Posebne upravne regije Hong Kong i Narodne Republike Kine, zbog čega je otežan transfer novca iz Hong Koga", kazao je Banožić. Dodao je da investitor i dalje ima ozbiljne namjere za investiranje u Hrvatskoj.
Podsjetio je da je za nekretninu u Kumrovcu od 2007. do danas objavljeno pet javnih poziva za prodaju, na koji se u prva četiri nitko nije javio, a na ovaj peti, zadnji, ove godine samo ta tvrtka iza koje stoje kineski investitori.
Iz Ministarstva državne imovine poručili su i da će s tvrkom Zhongya nekretnine raskinuti ugovor ako ne plati do 31. prosinca, te u tom slučaju zadržati jamčevinu od 598 tisuća kuna.
U postupku javnog poziva za prodaju odnosno kupnju te nekretnine u Kumrovcu tvrtka Zhongya nekretnine jedina je poslala ponudu sa oko 2 milijuna kuna više od početno tražene cijene, odnosno ponudila je 14,09 milijuna kuna, a tu je tvrtku u Hrvatskoj predstavljala njezina suvlasnica, kineska poduzetnica Jiang Yu.
Osim u tu nekretninu, zadnjih mjeseci ta je poduzetnica najavljivala i interes za druga ulaganja u Hrvatskom zagorju odnosno Krapinsko-zagorskoj županiji.
Za samu nekretninu bivše političke škole u Kumrovcu, župan krapinsko-zagorski Željko Kolar je krajem rujna, a nakon sastanka sa Yu, kazao da ga "raduje što će u Kumrovcu već iduće godine, u kasno proljeće ili ljeto, imati objekt u funkciji, u prvoj fazi". Hoće li to tako i biti s obzirom na produljenje roka za plaćanje kupoprodajne cijene do kraja ove godine ostaje za vidjeti.
