U tijeku je konferencija pod nazivom "Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj" koja je nastala u organizaciji Vlada RH i Hrvatska narodna banka. Konferencija je organizirana s ciljem kak obi se javnost upoznala s bitnim odrednicama procesa uvođenja eura u našu zemlju, a isto tako kako bi se otvorila javna rasprava o složenom i dugogodišnjem pristupanju europodručju.
Na početku govora Plenković je istaknuo da je Vlada izrazito proeuropski orjentirana, a to znači i prohrvatski.
"U zemljama srednje Europe koje su uvele euro, prosječne bruto plaće rasle su puno brže. Ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a zadržati hrvatske plaće", poručio je premijer, naglasivši da su Vladi najbitnija radna mjesta, regionalni i gospodarski razvoj.
Plenković je, također, istaknuo da se još ne može licitirati s datumom pristupanja.
"Godina 2020. je godina hrvatskog predsjedanja te je naša tendencija da to bude godina i kao poticaj da u tom procesu idemo otvoreno i transparentno. Moramo biti svjesni da je Hrvatska svojim pristupanjem glasom naroda rekla da", izjavio je, dodavši da euro donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet.
On smatra da uvođenjem eura nećemo osjetiti oscilacije tečaja te da su jedna od glavnih prednosti niži transakcijski troškovi.
Iako mnogi od toga strahuju Plenković je poručio da nema straha od valutnog rizika te da će biti manji troškovi kredita i manji troškovi za transakcije.
"U eurozoni rast cijena proteklih godina bio je manji nego u Hrvatskoj, a plaće su rasle više nego kod nas. Ne stoje slogani da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti", poručio je premijer, rekavši da su pred Hrvatskom dva važna koraka - postati dio schengenskog prostora i pristupanje euro području.
Guverner HNB-a Boris Vujčić predstavio je dokument Strategija uvođenja eura o kojoj od danas počinje javna rasprava.
"Iako nije određen ciljani datum, cilj kao zemlje nam je da napravimo prvi korak, ulaska u tečajni mehanizam, do 2020. godine", poručio je Vujčić.
"Najveća korist bila bi ukidanje valutnog rizika, zatim smanjene kamatnih stopa, niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima. Troškovi bi mogli biti gubitak samostalne monetarne politike, rizik rasta cijena prilikom konverzije, troškovi same konverzije, uplata naknade za sudjelovanje u europskim monetarnim mehanizmima", pojasnio je Vujčić.
Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić naglasila je da Hrvatska i dalje raste sporije od socijalističkih država.
"Hrvatska polako konvergira, ali vrlo polagano. Razlika u kupovnoj moći između Hrvatske i bivših socijalističkih zemljama divergira. Prosječna kupovna moć u Hrvatskoj je na oko 85 posto drugih tranzicijskih zemalja", istaknula je.
