Premijer Plenković, gostujući u HRT-ovom Dnevniku, rekao je kako je, s obzirom na reakciju javnosti, konkretno, na rapravu o temu koja nije dovoljno pojašnjena, odluku o uvođenju poreza na nekretnine, najbolje odgoditi.
"U ovom trenutku prevladava stav da, nakon dodatne analize i rasprave, vidimo da li je najmudrije rješenje da se predloži odgoda primjene toga poreza za jedno dogledno vrijeme", kazao je premijer.
'Nije to vrijednosni porez na imovinu'
Istaknuo je da je o tome već razgovarao sa svojim partnerima u Vladi, koji također dijele taj stav, "kako bismo napravili sve potrebne analize i na neki način pomogli jedinicama lokalne samouprave i usmjerili tenzije koje su u ovom trenutku nepotrebno grade i nerijetko fabriciraju nizom neistinitih informacija".
Premijer je napomenuo kako je taj porez usvojen u Hrvatskom saboru još koncem prošle godine u okviru zakona o lokalnim porezima kao dio velikog paketa porezne reforme, a njegova je namjera bila da to bude prihod jedinica lokalne područne samouprave.
"Tu nije riječ o vrijednosnom porezu na imovinu kakav postoji u drugim zemljama Europske nije, već (je to) prije svega svojvrsno pojednostavljenje i komunalne naknade i spomeničke rente, koja već postoji, a na način da to bude i pravednije i učinkovitije za porezno administriranje", rekao je.
Čeka se analiza
Na koje bi se vrijeme odgodilo uvođenje poreza vidjet će se nakon analize, kazao je Plenković, te istaknuo kako porezi takvog tipa već postoje u drugim zemljama.
"Hrvatska je tu u komparativnoj analizi najniža. Ali s obzirom na tu kulturu vezanosti za nekretnine i, čini mi se, jedne rasprave koja u ovom trenutku nije pretjerano pojašnjena u komunikacijskom smislu našoj javnosti i građanima, da bi jedna odgoda bila najmudrije rješenje, i za to ću se založiti kao predsjednik vlade", poručio je.
Pritisak javnosti
Porez na nekretnine goruća je tema u zemlji, veliki su upitnici ostali nad mnogočime vezanim za ovu priču. Iako ga je vlada 'reklamirala' kao zamjenu za komunalnu naknadu brzo su se pojavile sumnje da će spomenuti porez biti višestruko veći od dosadašnjih naknada, a posebno je problematična bila i činjenica da ne postoji garancija da taj porez neće s vremenom rasti.
U međuvremenu, više od 100.000 građana potpisalo je peticiju udruge Lipa protiv kontroverznog poreza, a građanima su na adrese već počeli pristizati obrasci koje je trebalo popuniti i vratiti u vrlo kratkom roku. U suprotnom plaćali bi porez po najvišoj stopi. Sukladno današnjoj premijerovoj najavi odgode poreza, za očekivati je da će se i rokovi produžiti.
Smanjuje se sporna naknada za inspekciju
Osim poreza na nekretnine, premijer se dotaknuo i teme koja je uzrokovala pravu buru u regiji - povećanja naknade za inspekcijski nadzor uvezenog voća i povrća iz zemalja koje nisu članice EU. Premijer smatra kako je ta naknada prevelika i dodaje da je resornom ministru Tolušiću naloženo da riješi taj problem čim prije.
Zbog problematičnog pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima, kojim je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uvukao Hrvatsku u svojevrsni trgovinski rat s cijelom regijom, i dio saborskih zastupnika vraća se s godišnjeg odmora.
"Ministar Tolušić je od mene dobio direktan nalog da u razgovoru s ministrima i službama, u skladu s međunardnim ugovorima, u najbržem roku nađe rješenje koje će otkloniti taj problem i spriječiti bilo kakvu raspravu o trgovinskom ratu između Hrvatske i susjednih zemlja", rekao je Plenković u središnjem Dnevniku HRT-a. Upitan kad je taj rok, premijer je rekao da očekuje da se rješenje pronađe još ovog tjedna.
Plenković je dodao da žele da se proizvodnja u Hrvatskoj, posebno poljoprivredna, potiče različitim mjerama, ali da za to postoje različiti mehanizmi.
'Rješenje je moguće naći'
Upitan može li se naći zadovoljavajuće rješenje za sve nakon što su Srbija, BiH, Mekedonija i Crna Gora dogovorile mjere kojima će uzvratiti na povećane hrvatske pristojbe i stroži nadzor pri uvozu, Plenković je rekao: "Sigurno da može".
Dodao je da je ovih dana razgovarao s ministrom poljoprivrede i prošlog tjedna u Podgorici s premijerima susjednih država.
"Ideja Tolušića, kada je donosio taj pravilnik bila je učinkovitija kontrola voća i povrća koje se uvozi, a u ovom trenutku, čini se, da je procjena njega i njegovih službi u smislu visine naknada koja se plaća za taj inspekcijski nadzor bila previsoka", rekao je Plenković.
Regija pobijesnila na Zagreb
Na zajedničkoj tematskoj sjednici dvaju odbora provest će se rasprava o utjecaju odredbi Pravilnika na hrvatsku poljoprivredu i gospodarstvo te mogućem uvođenju protumjera država iz regije.
Zemlje regije jučer su sazvale zajednički sastanak nakon kojeg su Hrvatskoj postavile ultimatum da do kraja ovog tjedna ukine odluku o povećanju pristojbi za fitosanitarni nadzor voća i povrća iz tih zemalja ili će u suprotnom uvesti slične protumjere.
Pitanje Pelješkog mosta
Na novinarsko pitanje je li moguća odgoda gradnje Pelješkog mosta, premijer je istaknuo kako je ta tema na dnevnom redu razgovora s partnerima u Bosni i Hercegovini godinama, detaljni razgovori vođeni su još prije više od desetak godina, a sve što je u tehničkom pogledu bitno zadovoljava najviše standarde koji neće ni na koji način ugroziti prolazak brodova.
"Prema tome, poruka je vrlo jasna: Dijalog s BiH - da, nastavak gradnje Pelješkoga mosta uz 357 milijuna eura nepovratnih sredstava Europskih fondova - što prije", rekao je.
Lucićev imunitet i Marušićeve uvrede
Premijer Plenković se dotaknuo i pitanja ukidanja saborskog imuniteta HDZ-ovcu Franji Luciću zbog pokušaja podmićivanja Telegramovog novinara Drage Hedla, ali i uvrede koje je na svom Facebooku napisao član njegove stranke, Hrvoje Marušić.
'Mjerodavni saborski odbor, kao što je uobičajeno, skinuo je imunitet zastupniku. Prepustio bih pravosudnim tijelima da vidimo kako će se priča rasplesti. Manifestacija stava Hrvoja Marušića, koji vodi Zajednicu poduzetnika HDZ-a krajnje je neprihvatljiva. Bit će poduzete radnje, taj neprihvatljivi slučaj ide pred Visokim časnim sudom HDZ-a', rekao je premijer Plenković.
