Dubravka Šuica će biti kvalitetna kandidatkinja za mjesto u Europskoj komisiji, kazao je premijer Andrej Plenković pošto je Vlada na sjednici u četvrtak prihvatila njegov prijedlog da se europska zastupnica HDZ-a nominira za poziciju u budućem sastavu EK predsjednice Ursule von der Leyen.
"Dobro poznaje brojne europske teme i siguran sam da će biti kvalitetna kandidatkinja za budući kolegij Europske komisije", istaknuo je premijer.
Plenković je rekao da će se razgovori o tome koji će resor pripasti kojem kandidatu za EK nastaviti u sljedeća dva tjedna.
Ujedno je i podsjetio na nedavni posjet nove čelnice Komisije Ursule von der Leyen Hrvatskoj. "Dala nam je čvrstu podršku za ulazak u šengensku zonu i uvođenje eura", istaknuo je.
Odgovorio je i na kritike koje su se pojavile posljednjih dana da je Šuica najprije išla na sastanak s von der Leyen te da su time zaobiđeni Vlada i Sabor. Kazao je da je praksa da se predsjednica EK-a prvo sastane s potencijalnim kandidatama i da zemlja članica šalje kandidata za kojeg zna da će biti izabran. Kritičarima je spočitnuo da očito ne znaju proceduru.
Aktualna eurozastupnica Dubravka Šuica prvi put je ušla u Europski parlament 2013., kada je Hrvatska pristupila Europskoj uniji. Ponovno je izabrana 2014. i posljednji put u svibnju ove godine.
Postane li povjerenica, u Europskom parlamentu zamijenit će je Sunčana Glavak, saborska zastupnica i bivša glasnogovornica Vlade.
Kandidate koje predloži predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebaju potvrditi Europski parlament i Vijeće EU-a.
Dosadašnji hrvatski povjerenik bio je SDP-ovac Neven Mimica, zadužen za međunarodnu suradnju i razvoj.
'Adekvatno suočavanje s prošlošću nužno za sučeljavanje s izazovima sadašnjosti'
Plenković je na sjednici također poručio da je adekvatno suočavanje s prošlošću, koje uključuje pijetet i satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima, otklon od svakog totalitarizma i primjereno obrazovanje o zločinima nedemokratskih sustava, nužno za sučeljavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti.
S obzirom da se u petak, 23. kolovoza, obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima Plenković je na sjednici Vlade rekao kako smatraju da je taj dan dio politike njegovanja kulture povijesnoga sjećanja te podsjetio da je Hrvatski sabor 2011. taj dan proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima.
"U Hrvatskoj i u brojnim europskim zemljama recentna povijest dovela je do brojnih tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda, progona i likvidacija političkih neistomišljenika", kazao je Plenković. Dodao je da se zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju, nažalost, i danas.
"Nedvosmislena osuda masovnih kršenja ljudskih prava, njihovo znanstveno istraživanje, dostojanstveno obilježavanje mjesta stradanja minimum je demokratskog identiteta moderne Hrvatske i stoga je adekvatno suočavanje s prošlošću, koje uključuje pijetet i satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima, otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, nužno za usredotočeno sučeljavanje s izazovima sadašnjosti i budućnosti", poručio je premijer.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen je Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009.
