Premijer Andrej Plenković u utorak je na Danu poduzetnika istaknuo da hrvatsko gospodarstvo raste na zdravim temeljima, a glavni su pravci gospodarskog djelovanja Vlade smanjenje poreznih i neporeznih opterećenja, dok je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ustvrdila da su pred Hrvatskom neslućene prilike, ali da njihovom iskorištavanju na putu stoji "nesustavnost i politička nezrelost".
Hrvatska može i zaslužuje bolje, ali za to su potrebne odlučne reforme, konsenzus o razvojnim ciljevima i politička spremnost i otvorenost na doprinos raznih društvenih aktera, istaknuto je u utorak na HUP-ovu Danu poduzetnika.
Predsjednica HUP-a Gordana Deranja uvodno je opisala Hrvatsku kao zemlju koja je, zahvaljujući odlučnoj provedbi reformi, visoko na svim relevantnim ljestvicama kao što su "Doing Business" i međunarodnim ljestvicama konkurentnosti, u kojoj je razvijenost na 78 posto prosjeka EU-a, javni sektor je reformiran i stvorene su pretpostavke za snažan razvoj. Hrvatska je atraktivna za IT i druge indusrije, izrazito izvozno orijentirana, zaustavljeno je iseljavanje, a iseljenici se vraćaju.
"Nažalost, sve to Hrvatska nije danas, a naša stvarnost bitno je drugačija, iako se moglo bolje", rekla je Deranja. "Da je bilo više mudrosti i hrabrosti, ovako je moglo biti 2018. godine", rekla je Deranja, dodavši kako je Hrvatska imala znatno bolje startne pozicije za tranziciju od drugih zemalja.
Previše filozofiramo, uvijek nešto najavljujemo, a ne provodimo i zato rastemo nedovoljno, napomenula je Deranja. Dodala je kako je lijepo bodriti naše sportaše i pobjeđivati u sportu, ali i naglasila kako "život i posao građana ovisi o listama oko kojih se nitko ne uzrujava".
Deranja je ustvrdila kako se "uporno odbijamo mijenjati, a oko nas se odvijaju tektonske promjene".
"Hrvatska nije kakvu želimo pa gubimo investitore i ljude", rekla je Deranja, uz zaključak da "Hrvatska može i zaslužuje bolje.
Plenković: Rast na zdravim temeljima
Premijer Andrej Plenković ocijenio je da hrvatsko gospodarstvo raste na zdravim temeljima te da su glavni pravci gospodarskog djelovanja Vlade smanjenje poreznih i neporeznih opterećenja i smanjivanje administrativnih prepreka za poslovanje.
Komentirajući istup Gordane Deranje, ocijenio je da Hrvatska zbog rata nije imala ravnopravnu startnu poziciju s drugim tranzicijskim zemljama.
"Rat nas je koštao 160 posto BDP-a, a za usporedbu, Japan je posljedice tsunamija platio 4 posto BDP-a", rekao je Plenković, no istaknuo i da je današnji rast na zdravim temeljima. Pri tome je podsjetio da je Hrvatska izišla iz procedure prekomjernog manjka, BDP raste, a javni dug se smanjuje, kao i deficit. Sve to će, kako je rekao, olakšati ulazak u eurozonu.
Najavio je i smanjivanje opće stope PDV-a. To je, kako je rekao, dio programa Vlade i to će biti ispunjeno.
"Druga faza porezne reforme počet će od 1. siječnja 2019. Smanjit će se opća stopa PDV-a, a neće time biti ugrožena prihodna strana proračuna. Samo u ovoj godini stvoreno je 60.000 novih radnih mjesta", kazao je premijer.
U pogledu iseljavanja, Plenković je kazao da je pojačan odlazak u inozemstvo očekivan i rezultat je otvorenosti granica za hrvatske radnike nakon ulaska u Europsku uniju. "To je ključno i tako bi bilo i da smo u EU ušli ranije", rekao je Plenković.
Grabar-Kitarović: Na putu iskorištavanja prilika stoje nesustavnost i politička nezrelost
Predsjednica Grabar-Kitarović ocijenila je da su pred Hrvatskom neslućene prilike, ali da njihovom iskorištavanju na putu stoji "nesustavnost i politička nezrelost".
Ustvrdila je da rasprave poput onih HUP-ova Dana poduzetnika ne padaju na plodno tlo. Pozdravila je napore Vlade, ali i ocijenila da oni ne mijenjaju glavne pokazatelje prema kojima Hrvatska ne stoji dobro u odnosu na usporedive zemlje.
To je tako, kako je ocijenila, zbog nesustavnog pristupa problemima, posebno gospodarskim, te politike koja ne prepoznaje konstruktivan doprinos i omalovažava ga.
"Očita je zatvorenost naših tradicijskih političkih elita prema konstruktivnom doprinosu. Dok se s jedne strane poziva cijelo društvo na sudjelovanje u donošenju zakonskih prijedloga ili dugoročnih društvenih strategija, s druge se strane prijedlog dijaloga o prijedlozima odbija na osnovu tehnikalija", ocijenila je.
Dodala je kako se istraživanja koja upućuju na probleme nazivaju namjernim širenjem pesimizma.
"Tom logikom prozivaju se uzročnikom problema i krivcem oni koji upućuju na problem i žele dati prilog nalaženju rješenja. A glas velikog dijela društva ušutkava se i degradira. U takvom nastupu nešto je izrazito krivo. Na političkoj sceni takav se odnos donekle može objasniti prema oporbi, prema političkom takmacu. Ali narod nije oporba, naši građani nisu politički takmac", istaknula je.
Podsjetila je pri tome kako je jučer preporučila snižavanje cijene poslovanja što bi omogućilo povećanje plaća, uz istovremeno provođenje reformi. Pozvala je da se pri donošenju odluka vodi računa o općedruštvenim koristima, a ne samo o utjecaju na proračun.
U pogledu iseljavanja, podsjetila je na rezultate iz nedavnog istraživanja HUP-a prema kojemu ljudi odlaze prije svega zbog besperspektivnosti, zasićenosti ideološkim raspravama, a tek potom zbog nedostatka radnih mjesta i malih plaća.
