Premijer Andrej Plenković poručio je u utorak kako očekuje "vidljiviju kampanju" za predstojeće europarlamentrane izbore dok je za nova zakonska rješenja po kojima se dozvoljeni iznosi troškova kampanje s milijun i pol diže na četiri milijuna kuna rekao da je "minimum" i "jedno skromno rješenje", no odbio je komentirati uhićenja u akciji Uljanik kao i izjasniti se je li skloniji stečaju ili restruktiranju Uljanika, napomenuvši tek kako će o toj temi biti govora sutra.
"Što se tiče komentiranja bilo kakvih postupaka, ja kao predsjednik Vlade u to ne želim ulaziti. Ono što je sigurno da sve te aktivnosti provode i PNUSKOK i Državno odvjetništvo. Oni taj svoj posao rade više mjeseci, pretpostavljam vrlo temeljito u jednoj složenoj tematici koja nije ni malo jednostavna", kratko se osvrnuo premijer na jutrošnja uhićenja u pulskom Uljaniku, uoči svečanog obilježavanja 29. obljetnice osnutka područnih odbora HDZ-a Brezovica, Novi Zagreb-zapad i Novi Zagreb- istok.
Uhićenja čelnih ljudi Uljanik grupe
Policija i tužiteljstvo započeli su u utorak ujutro na istarskom području uhićenja i pretrage domova i poslovnih prostora u kriminalističkom istraživanju kojim je obuhvaćeno 12 bivših čelnih ljudi Uljanik grupe, a na meti policije bivša je uprava na čelu s Giannijem Rossandom.
Na pitanje o prozivkama čelnika SDP-a Davora Bernardića ali i Živog zida kako institucije djeluju na poziv premijera te da uhićenja dolaze u tjednu kada Vlada treba donijeti odluku oko Uljanika, Plenković je uzvratio protupitanjem: "To je onaj isti gospodin koji proziva DORH da ne radi ništa?"
"Nije vrijedan komentara", kratko je ustvrdio.
Premijer nije htio otkriti niti kojem je rješenju skloniji kada je riječ o Uljaniku - stečaju ili restrukturiranju, tek je poručio: "Sutra ćemo imati zadnju raspravu pa ćemo vas obavijestiti.
Očekujem vidljivu kampanju za EU izbore
Plenković je, u kontekstu nedavne burne saborske rasprave o Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u koji je unesena odredba o podizanju iznos troškova za euro izbore, kazao kako očekuje vidljiviju kampanju o odnosu na ranije te je ustvrdio da je postojeći iznos, po njegovom mišljenju "minimum" i "čak jedno skromno rješenje".
"Očekujem jednu vidljiviju kampanju u odnosu na 2013. i 2014. godinu. Za sve komentare koji idu za tim da nije dobro da imamo malo više sredstava koja se mogu investirati u kampanju koja će trajati 45 dana, mislim da je nužno da sve stranke imaju mogućnost biti vidljivije, komunicirati europske teme, a onda će hrvatski građani izabrati kome će dati povjerenje. Imati tako važne izbore samo jednom u pet godina, imati nedostatna sredstva, dugu kampanju i sakriti teme od javnosti rezultira izlascima od 20 ili 25 posto", rekao je Plenković.
Nije mu, kaže, u interesu da izlaznost bude mala. "Ako je intencija ovih koji su protiv jednake utakmice za sve, pa čak i ovih nevladinih udruga koje komentiraju da to nije dobro, onda je njima očito interes da se o tome ne govori. Pa dobro, i to je stav ali je sigurno protiv onoga što ja želim u Hrvatskoj kao članici EU, šest godina nakon članstva", ustvrdio je.
U javni diskurs nastoji unijeti relevantne teme
Kazao je i kako on sve vrijeme u javni diskurs nastoji unijeti relevantne teme, one koje su bitne za Hrvatsku i sadašnjost i budućnost. "Otkada sam predsjednik vlade donosim svojevoljno i bez nekakve obveze i formalnog zakonskog razloga pred zastupnike u Hrvatskom saboru sve teme Europskog vijeća koje su vrlo zanimljive i bitne za Hrvatsku - od industrijske politike, digitalnog društva, klimatskih promjena, sigurnosnih pitanja, višegodišnjeg financijskog okvira za EU, pitanje migracija", pojašnjavao je Plenković.
Zahvaljujući tom naporu, kazao je, o njima se moglo čuti tijekom protekle dvije i pol godine u višesatnim saborskim raspravama. "Da li oni koji sudjeluju u tome baš reagiraju na visini zadatka, pokazuju razumijevanje tema, interes za supstancu ili od toga rade nekakve druge performanse... Ako se pogledaju te snimke, biti će jasno tko je u ovoj zemlji orijentiran prema bitnome, prema europskim temama, vrijednosti i budućnosti, a tko nije. Ta razlika nikad nije bila očitija",ustvrdio je premijer Plenković.
Ovaj je iznos mali, ima zemalja bez ograničenja
Na pitanje može li novi zakon i veći iznos učiniti kampanju vidljivijom odgovorio je da što se njega tiče "i ovaj je iznos mali".
"Ima zemalja gdje nema ograničenja, nema ni jedne zemlje koja u odnosu na broj stanovnika ima ovako mala sredstva po listi za izbore. Dakle, mi smo i sada najskromniji. To nije normalno. Onaj tko iole išta zna koliko košta medijska vidljivost u današnjim elektronskim medijima onda taj zna da u roku od 45 dana sa milijun i 500 tisuća kuna u smislu vidljivosti pogotovo na televiziji ne može napraviti gotovo ništa, a bez takve komunikacije i prisutnosti na portalima vrlo je teško animirati ljude da ti zbori postoje", pojašnjavao je premijer Plenković.
Raditi kampanju od 45 dana, a da imate dojam kako nitko za nju ne zna, kaže, nije baš neko osobito veliki gušt.
"Oni koji su bili u kampanji to znaju. Vidjet ćete da je to dobro za Hrvatsku", uvjeravao je Plenković.
Osvrnuo se i na maratonsku raspravu o 900-tinjak Mostovih amandmana kojima su "mostovci" pokušali spriječiti donošenje tog zakona tvrdeći da njime vladajući žele što više više potrošiti na izbornu promidžbu.
Ništa od imena s HDZ-ove liste
"Vrlo važna demagoška teza onih koji su radili cirkus dva dana od Hrvatskog sabora, trošili svoje vrijem i vrijeme drugih zastupnika, iritirali svakoga tko iole normalno gleda na ovu temu, spriječili da se druge stvari raspravljaju, je da je to sad neki novac novi iz proračuna koji će se trošiti za tu kampanju. Dakle, taj iznos je jednak za sve stranke. Može ih potrošiti i cirkusantska ekipa, mogu ih i ozbiljne stranke potrošiti. Da li će ih potrošiti, njihov izbor. Mogu imati nula troškova, a mogu potrošiti ovo što smo sad stavili kao neki minimalni okvir za tako važne izbore, za toliko puno dana", rekao je Plenković.
Kada je riječ o imenima s HDZ-ove liste za predstojeće izbore, premijer nije bio rječit te je tek rekao da će biti "u roku".
"Čut ćete", kratko je poručio.
Izbori za Europski parlament: Od ponoći teku izborni rokovi
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u utorak je za 26. svibnja raspisala izbore za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, pa od ponoći teku izborni rokovi, Državno izborno povjerenstvo (DIP) na svojoj je mrežnoj stranici objavilo obvezatne upute i obrasce za kandidaturu, kandidacijske liste zaprimat će od srijede do 9. travnja u ponoć.
Pravo predlaganja kandidacijskih lista imaju političke stranke ili koalicije te birači koji za pravovaljanost liste moraju prikupiti najmanje pet tisuća potpisa. Birački potpisi prikupljaju se na obrascu koji je propisalo Državno izborno povjerenstvo za ove izbore, a od srijede se mogu kupiti u prodavaonicama "Narodnih novina" ili preuzeti s mrežne stranice DIP-a www.izbori.hr.
Stranke i birači imaju dakle 14 dana da sastave liste i predaju ih DIP-u, krajnji im je rok 9. travnja u ponoć, nakon čega će DIP u roku od 48 sati, najkasnije do 11. travnja u ponoć prihvatiti i objaviti zbirnu listu čime će početi službena izborna promidžba koja će trajati do ponoći, 24. svibnja.
DIP će od srijede, 27. ožujka do subote, 6. travnja kandidature zaprimati u svom sjedištu u Visokoj 15, a od nedjelje, 7. do utorka, 9. travnja u zgradi Hrvatskog sabora Markov trg 6. Kako bi se izbjegle gužve, poziva predlagatelje da mu svoj dolazak i predaju prethodno najave.
Izjave i ugovori s donatorima
Sve izborne sudionike DIP podsjeća da najkasnije s danom podnošenja kandidature moraju otvoriti poseban račun za financiranje promidžbe, stranke i nezavisne liste promidžbu mogu financirati iz vlastitih sredstava i donacija.
Novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma obvezuje donatore, fizičke i pravne osobe, da primatelju dostave izjavu da se protiv njih ne vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema državnom, odnosno lokalnom proračunu ili zaposlenicima.
Za donacije vrijednije od 5.000 kuna, davatelj i primatelj donacije dužni su zaključiti ugovor uz koji je potrebno priložiti i spomenutu izjavu donatora. Donacije veće od 5.000 kuna, za koje nije zaključen ugovor, politička stranka odnosno nositelj nezavisne liste dužni su prijaviti DIP-u te iznos donacije uplatiti u korist državnog proračuna, najkasnije u roku od 15 dana od dana uplate.
Na izbore za Europski parlament hrvatski birači izlaze treći put, u novom sazivu 2019.-2024. trebalo bi ih predstavljati 12 zastupnika, jedan više nego u prijašnjem, no u konačnici će sve ovisiti o datumu brexita.
Za promidžbu četiri milijuna kuna
Zastupnike u EP u Hrvatskoj mogu birati hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Pod istim uvjetima te zastupnike mogu birati i državljani druge članice EU koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Hrvatskoj, ako tijelu koji vodi registar birača podnesu zahtjev za upis najkasnije 30 dana prije dana izbora. Glasuje li u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU ne može to učiniti u matičnoj, niti u bilo kojoj drugoj državi članici Unije.
Posljednji izbori za EP održani su 25. svibnja 2014. i na njih je izašlo malo birača, tek četvrtina, hoće li ih ove godine na veću izlaznost motivirati financijski bogatija izborna kampanja, ostaje za vidjeti. Naime, novi Zakon o financiraju izborne promidžbe dopušta izbornim sudionicima da u predstavljanje biračima umjesto ranijih milijun i pol kuna, ulože četiri milijuna.
Birači Europske unije na izbore izlaze od 23. do 26. svibnja i biraju zastupnike koji će ih u Europskom parlamentu predstavljati sljedećih pet godina.
