Ruska agresija na Ukrajinu ubrzava proces zelene tranzicije, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak na marginama klimatskog skupa COP27 u Egiptu.
„Naglasio sam doprinos Hrvatske“, rekao je premijer novinarima nakon svog govora na skupu Ujedinjenih naroda u Šarm El Šeiku, a „on se sastoji od pune svijesti da ova ruska agresija na Ukrajinu ima direktan efekt na energetsku krizu“.
Ruski napad „ubrzava proces zelene tranzicije i zahtijeva puno više ulaganja“, dodao je premijer.
Mjere u borbi protiv klimatskih promjena
Plenković je u svom govoru, u kojem je govorio o mjerama koje Hrvatska donosi u borbi protiv klimatskih promjena, između ostalog govorio i o projektu Doline vodika Sjeverni Jadran koji Hrvatska želi napraviti s Italijom i Slovenijom „i taj energetski resurs u budućnosti maksimalno koristiti“.
Od 34 subjekta projekta njih šest je iz Hrvatske, a njime se želi stvoriti tehnološke, a kasnije i energetske preduvjete kako bi se u budućnosti koristio vodik, rekao je premijer. Ranije na Twitteru objavio je da je cilj proizvodnja 5000 tona vodika godišnje.
Plenković je u utorak predstavio taj projekt na panelu na temu zelenog vodika kojim su predsjedali egipatski predsjednik Abdel Fattah El-Sisi i njemački kancelar Olaf Scholz.
To je „primjer prekogranične suradnje na razini Europske unije koji je svojevrsni pionirski pothvat“, naglasio je i dodao da će od projekta svi imati koristi.
Sastanak s egipatskim premijerom
Premijer se u utorak bilateralno sastao s egipatskim premijerom Mostafom Madbulijem, istaknuvši da Hrvatska ima dobre odnose s tom „važnom zemljom“ na sjeveru Afrike.
Između dviju država proteklih se godina povećala trgovinska razmjena, a uskoro će potpisati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, najavio je Plenković i dodao da Hrvatska želi snažniju suradnju na svim poljima sa svim zemljama Sredozemlja.
Premijer je na marginama skupa u Šarm El Šeiku imao niz „kraćih neformalnih susreta“, između ostalih s novom talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i novim britanskim premijerom Rishijem Sunakom.
Premijer se susreo i sa kancelarom Scholzom, nizozemskim premijerom Markom Rutteom, grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisem, luksemburškim premijerom Xavijerom Bettelom, jordanskim kraljem Abdulahom II. i bivšim američkim potpredsjednikom Aleom Goreom.
Plenković o Fortenovi
Na novinarsko pitanje sprema li se "lex Fortenova", Plenković je rekao da ne zna odakle sve te teze. "Jako je puno loših i po meni nerazumnih teza u eteru", rekao je premijer.
Ponovio je da je operacija oko Agrokora, iz kojeg je nastala Fortenova, bila uspješna. "Ovo što se dogodilo u međuvremenu, da je kompanija koja je praktički bila u bankrotu dovedena ponovno na tržišne osnove, dogodilo se zahvaljujući mjerama koje smo poduzeli i aktivnostima uprave kompanije", rekao je.
Istaknuo je da puno toga moraju objasniti mirovinski fondovi, osobito AZ fond, čiji je suvlasnik Allianz blokirao sudjelovanje mirovinskih fondova u otkupu Sberbankova udjela, prije nego što je stigla vijest da je udjel kupio ulagač iz Emirata.
"Mislim da puno toga moraju objasniti i mirovinski fondovi u ovoj priči, i to osobito ovaj AZ fond, gdje je sve ono što se na kraju dogodilo bilo potpuno suprotno od onoga što su predstavnici tog fonda govorili i kompaniji, a i predstavnicima hrvatskih vlasti", rekao je Plenković.
