Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković rekao je u srijedu da sporazumi potpisani s Kinom imaju cilj smanjiti deficit u trgovinskoj razmjeni između Hrvatske i Kine istaknuvši i da hrvatski proizvođači mlijeka mogu iskoristiti potpisane sporazume s tom zemljom.
"Trgovinska razmjena između Hrvatske i Kine iznosi milijardu eura. Hrvatska, kao i većina zemalja, ima deficit s Kinom. Stoga, sporazumi koji su potpisani, imaju za cilj smanjiti disbalans u trgovini a jedan od aspekata je i memorandum koji je potpisao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Naši proizvođači mlijeka mogu iskoristiti tu prigodu ili je ne moraju iskoristiti", rekao je Plenković odgovarajući na upit HSS-ova Kreše Beljka vjeruje li u mogućnost hrvatskog izvoza miljeka u Kinu jer je "hrvatsko mljekarstvo uništeno do temelja".
Poručio je Beljaku i da razgovara s hrvatskim izvoznicima i vide koje su koristi našeg članstva u EU.
Udar na HSS
Istaknuo je i da HSS-ov međunarodni tajnik uredno dolazi i glasa na sastancima političke skupštine Europske pučke stranke (EPP) iako Beljak daje izjave kako više nisu dio EPP-a.
Pozvao ga je i da kaže tko je njihov spitzen-kandidat na predstojećim izborima za Europski parlament i iza kojih političkih opcija stoji HSS. Smatra kako je to bitno da zna i članstvo HSS-a jer mnogi njegovi kolege izvrsno surađuju s HDZ-om na lokalnim razinama te podržavaju rad vlade i zadovoljni su s onim što rade.
Nezadovoljan Plenkovićevim odgovorom Beljak je rekao da koliko vrijedi i koliko je ljudi zadovoljno s onim što radi će će uskoro vidjeti na predstojećim izborima za Europski parlament. "Pustite tapšanje po ramenima. Vas svaki dan tapšaju po ramenima. Tako su tapšali i Ivu Sanadera pa vidite gdje je Sanader. Tako ćete i vi završiti, vidjet ćete", poručio je Beljak.
Horvat: Jasno je tko je brodogradilišta doveo u ovakvu situaciju
SDP-ov Peđa Grbin upitao je ministra gospodarstva Darka Horvata ima li hrvatska Vlada plan za rješavanje situacije u brodogradilištima Uljanik i 3. Maj.
Navodeći kako je hrvatskoj javnosti jasno tko je bodogradilišta u Puli i Rijeci doveo u ovakvu situaciju, Horvat je upitao i čije su menadžerske i poslovne odluke producirale plaćanje do sada 3,2 milijarde jamstava hrvatskih poreznih obveznika.
Naglasio je i da Vlada sada želi spasiti 124 milijuna eura datog državnog jamstva za avanse i kredite dignute za izgradnju i završetak broda, svjesni činjenice da se novac utrošio, a brod nije završen niti isporučen.
Horvat je kazao i da hrvatska vlada može osigurati sve pretpostavke da se taj brod završi u nekom od susjednih brodogradilišta, a ne u Puli i tako za državni proračun i porezne obveznike spasi 124 milijuna izdanih jamstava uključivo i kamate koje to opterećenje dižu na 130 milijuna eura.
