Premijer Andrej Plenković primio je danas crnogorskog premijera Dritana Abazovića, koji je boravio u službenom posjetu Hrvatskoj.
Nakon posjeta, hrvatski premijer je dao izjavu za medije. Plenković je rekao da je s crnogorskim premijerom govorio o poboljšanju odnosa između dviju zemalja, globalnim pitanjima, gospodarstvu i financijama.
"Razgovori su bili sadržajni i kvalitetni", rekao je premijer te zahvalio Abazoviću na pojašnjenju političkih zbivanja u Crnoj Gori.
"Hrvatska i Crna Gora u proteklih nekoliko godina pojačavaju gospodarsku suradnju. Trgovinska razmjena je došla na 235 milijuna eura, što je sjajno. To je povećanje za oko 100 milijuna eura. Drago mi je da su u Crnoj Gori aktivne brojne hrvatske kompanije, da smo imali kvalitetnu situaciju u posljednje vrijeme kada je određene proizvode Hrvatska omogućila Crnoj Gori", kazao je premijer.
Premijer je istaknuo da je naša želja da nastavimo rješavati brojna pitanja iz vremena raspada bivše SFRJ, agresije velikosrpskog Miloševićeva režima. "Tih pitanja je ostalo više, od pitanja granice do rješavanje broda Jadran za kojeg Hrvatska želi da se vrati u Hrvatsku, do postavljanja spomen ploče u Morinju", kazao je Plenković.
Premijer Plenković je kazao da su razgovarali i o aktualnom stanju pristupnih pregovora Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji. "Pregovaraju za članstvo 10 godina, Hrvatska je pomagala na različite načine", dodao je.
"Crna Gora je zemlja koja je otvorila svih 35 poglavlja u kojima je strukturirana pravna stečevina EU-a. U fazi smo da se kreće prema što učinkovitijem ispunjavanju kriterija za zatvaranje tih poglavlja", kazao je Plenković.
Simboličan termin
Abazović je kazao da je ovaj termin simboličan jer je sutra Dan državnosti Crne Gore. Kazao je kako je sastanak bio sadržajan, te da su razgovarali o temama koje su ostale kao teret iz prošlosti.
"Neće usporiti naše međusobne odnose, ali bi bilo korisno da ih rješavamo. Za neke imamo rješenje i u dobrom duhu osjeća se lijepa energija da možemo jedno po jedno skinuti s dnevnog reda i skoncentrirati se na ono što je naša budućnost", rekao je, dodajući da su zahvalni Hrvatskoj što je Europsku uniju dovela na njihove granice.
"Očekujemo da Hrvatska kao naš najbliži susjed i naša bratska država bude glavni pokretač svega onog europskog u Crnoj Gori. Postoje zadaci koje moramo riješiti, pitanja za koja je potreban širi konsenzus", kazao je Abazović.
"Čeka nas nepredvidljiva jesen i vjerujem da dobri odnosi između dvije države neće ostaviti prostora da ukoliko zatreba da se, što se kaže, imamo kome obratiti", rekao je crnogorski premijer, dodavši da će Crna Gora učiniti sve da bude prva iduća članica Europske unije.
Crnogorski premijer komentirao zašto mu je temeljni ugovor sa SPC-om bio važan jer zbog tog može pasti Vlada te može li se taj tekst izmijeniti.
"Prioritet je europski put, da bi se ostvario niti jedno pitanje ne treba biti prepreka. Ne otvaramo crkvena pitanja, nego ih zatvaramo. Kad budu zatvorena jedina koncentracija će ostati fokus na ovome što je naša zajednička europska budućnost. Kada je riječ o tome je li to u skladu s Ustavom i zakonom, temeljni ugovor je u skladu s Ustavom i zakonu. Svaki akt može, ako to netko pokrene pred Ustavnim sudu, doživjeti provjeru. Mnogi akti su doživjeli provjeru, neki je nisu prošli. Mislim da ovdje nema ništa sporno", rekao je.
Fiksiranje tečaja
Jedno od pitanja za premijera Plenkovića bilo je i što čeka građane nakon odluke o eurozoni.
"Jučer je održan ministarski sastanak Eurogrupe na kojem je ta odluka potvrđena. Sada traje sastanak Ecofina. Europsko vijeće je prije dva tjedna potvrdilo odluku da Hrvatska postaje članica europodručja 1. siječnja 2023. Dublja integracija Hrvatske u Europsku uniju je vrlo jasno definiran programski prioritet i predizborno obećanje HDZ-a, programski je prioritet naše Vlade. Hrvatska je pristupanjem EU-u rekla da će prihvatiti i euro kada se za to steknu uvjeti. Proteklo je devet godina, kao Vlada smo uzimajući u obzir vremenski period 2017. predstavili javnosti nacrt strategije uvođenja eura. Nakon javne rasprave Vlada je taj dokument usvojila u svibnju 2018. Ispunjavali smo sve kriterije, 10.7.2020. smo ušli u europski tečajni mehanizam 2, bankovnu uniju, ispunjavali smo akcijski plan, tu je bilo pogoršanje poslovne klime, borba protiv korupcije, bolje upravljanje javnim poduzećima. Donijeli smo zakon o uvođenju eura", rekao je premijer.
Kao važan korak istaknuo je fiksiranje tečaja kune u euro.
"Jedan euro će biti 7,5340 kuna. To je tečaj na temelju kojeg ćemo isticati dvojne cijene od početka rujna", rekao je Andrej Plenković.
