Sjednica Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici započet će u 15:30 sati. Uvodno će se obratiti premijer Andrej Plenković.
Na dnevnom redu sjednice je prijedlog zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta, a bit će podnesene i informacije o aktualnom stanju vezanom za koronavirus te uz potres.
Uvodno je premijer govorio o mjerama kojima će Vlada nastojati smanjiti udar na građane zbog poskupljenja energenata.
"Zbog porasta cijene energenata na globalnom tržištu za razliku
od mnogih državljana članice EU, hrvatski građani nisu osjetili
značajan rast cijene energenata.
Cijene struje u Eu krajem prošle godine porasle su u prosjeku za
30 posto, a plina i preko 70 posto krajem prošle godine. U
Hrvatskoj se to za kućanstva nije dogodilo,
Zbog sve izvjesnijeg poskupljenja plina i struje koji bi se
trebao dogoditi nakon 1. travnja, Vlada će donijeti paket mjera.
Ovim snažnim paketom, koji se elaborira od strane više resora,
ublažit ćemo udar na standard građana zbog rasta cijene
energenata", rekao je premijer.
Ponovio je da je Vlada prošle jeseni prvi put
ograničila rast cijene goriva, te ponovno početkom ovog
tjedna.
Nastavio je: "Pripremili smo sveobuhvatan paket, predstavit ćemo
ga sredinom idućeg tjedna, odnosit će se na proširenje opsega i
povećanje iznosa socijalnog transfere najugroženijim skupinama,
socijalnim ustanovama i umirovljenicima.
Rast cijena struje i plina, koje nećemo moći u potpunosti
izbjeći, nastojat ćemo da bude što manje. U tome će značajnu
ulogu imati HEP, priprema se i niz poreznih rasterećenja".
Dodao je o da su o tome načelno razgovarali prije nekoliko dana i s predstavnicima sindikalnih središnjica, a jučer i s predstavnicima HUP-a, HGK, HOK-a.
"Izrazili smo podršku i gospodarstvenicima, razmotrili moguće kompenzacijske mjere, subvencije. Paket će biti izdašan, bit će snažan i vjerujem da će maksimalno zaštititi najugroženije od 1. travnja, a vodit će računa i o poduzetnicima, umirovljenicima i poljoprivrednicima", rekao je Plenković.
O ubojstvu u Rijeci
"Prošle nedjelje, nažalost, Hrvatsku je zgrozilo i šokiralo okrutno ubojstvo u Rijeci gdje je na divljački način ubijena žena. Najoštrije u ime cijele Vlade osuđujem barbarski čin usred dana na javnom mjestu, pred svjedocima i prema starijoj ženskoj osobi. Sve okolnosti ubojstva saznat ćemo nakon istrage, no prema raspoloživim informacijama razvidno je da počinitelj teškog ubojstva ima dosta problema, da je njegove psihičko stanje i eventualno druge motive potrebno temeljito ocijeniti od strane struke", rekao je premijer.
Nastavio je:
"Da li se ovaj zločin mogao izbjeći i je li počinitelj ranije bio nasilan, je li pokazivao naznake da bi mogao ovo učiniti, ne znamo. Ali kao i cijela javnost očekujemo odgovore na ova pitanja."
Ponovio je da su zgroženi činom nasilja u kojem je život izgubila žena, a ubojstvo počinio muškarac. Čini se da ovdje nije riječ o nasilju o obitelji ili prema bliskoj osobi, ali je jednako neprihvatljivo i zastrašujuće.
Iznio je podatke da je u 2020. ubijeno 19 žena od ukupno 36 ubijenih osoba, a lani je ubijeno 14 žena od ukupno 30 osoba. Rekao je da su to i dalje zabrinjavajući brojevi.
"Tome se svi moramo suprotstaviti, a kad je riječ o nasilju u obitelji mi smo kroz niz aktivnosti s deklaratorne razine osude nasilja prešli na stvarne aktivnosti da promijenimo loše trendove. No i drugi oblici nasilja zahtijevaju jednaku pažnju, učinkovitost i suradnju svih institucija i jasnu poruku pravosuđa da nasilje nije prihvatljivo. To se može kroz izricanja strožih odvraćajućih sankcija, koje već postaje u našem zakonodavstvu, ali koje treba primjenjivati", poručio je Plenković.
O BDP-u i rastu
Premijer je rekao kako je Europska komisija povećala procjene o rastu BDP-a za 2021. i to na razini EU s 5 posto na 5,3%, dok su smanjili svoju procjenu za rast BDP-a za 2022. s 4,3% na 4%.
Za Hrvatsku su povećali procjenu za rast u 2021. s 8,1% na 10,5%, dok su procjenu za ovu godinu smanjili s 5,6 na 4,8 posto. Europska komisija korigirala je rast hrvatskog BDP-a u 2023. godini s 3,4% na 3%.
"Prema ovim prognozama EK, Hrvatska bi s realnom stopom rasta BDP-a od 10,5 posto bila drugo najbrže rastuće gospodarstvo nakon Irske koja ima rast od 13,7 posto, a imali bismo dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka EU", rekao je Plenković.
Nastavio je da je BDP premašio razinu iz 2019. godine i pretkriznih vremena, da je robni izvoz u prvih 11 mjeseci porastao za 26,5 posto te je istaknuo da je to treći najbrži rast u EU nakon Grčke i Estonije.
Gledajući trogodišnji period od 2020.-2023., istaknuo je, Hrvatska bi kumulativno ostvarila drugu najveću stopu rasta u EU od 19,3 posto, Irska bi s 25,4 posto bila druga, dok bi na razini EU to bilo 12,6 posto.
Očekujući skore podatke o rastu BDP-a u prošloj godini od strane Državnog zavoda za statistiku, ocijenio je kako je to najveći rast BDP-a koji je Hrvatska do sada uopće imala.
O inflaciji
Iznio je i procjenu Europske komisije da se očekuje ubrzanje inflacije s 2,7 na3,5 u ovoj godini, a u 2023. usporavanje na 1,6 posto.
"Očekuje se da će inflacija u Hrvatskoj ona biti niža nego u EU, te da će se inflacija smanjivati u drugoj polovica ove godine. Na kretanje inflacije utjecat će cijene energenata i neprerađenih prehrambenih proizvoda", dodao je premijer.
O obnovi nakon potresa
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved iznio je detalje obnove nakon potresa rekavši da je prošli tjedan počela izgradnja 30 montažnih kuća, da je ovaj tjedan potpisan ugovor za izgradnju 30 zamjenskih obiteljskih kuća klasičnom zidanom gradnjom, a da se naredna dva tjedna očekuje potpisivanje trećeg ugovora za izgradnju ukupno 90 obiteljskih kuća.
O pandemiji
Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je kako danas imamo 6341 novih slučajeva zaraze detektiranih na PCR testovima, što je pad od 32 posto u odnosu na prošli tjedan i ujedno najveći pad u petom valu.
"Upravo s današnjim podacima, danas je u Hrvatskoj premašena brojka od milijuna zaraženih građana od početka epidemije", rekao je. Na bolničkom liječenju je 2131 osoba, što je pad u odnosu na jučer od 57 hospitaliziranih. Na respiratoru su 173 osobe, što je pad za 13 bolesnika.
"Možemo konstatirati da posljednjih dana bilježimo lagani pad broja hospitaliziranih te je udio hospitaliziranih u jedinicama za intenzivno liječenje i na respiratoru niži nego u prethodnom razdoblju", rekao je Beroš i dodao: "Krivulja novozaraženih je u slizanoj putanji, ali broj preminulih i dalje upozorava na moguću životnu ugrozu necijepljenih starijih građana s komorbiditetima."
Osvrnuo se i na popuštanje mjera u drugim zemljama EU.
"Upravo zato ne možemo slijediti primjer Danske, Švedske ili Velike Britanije, u kojima je velika procijepljenost dodatnom dozom pa oni imaju prostora za popuštanje mjera. Kod nas je još jako puno necijepljenih i upravo zbog njih ne možemo popustiti mjere ili ukinuti COVID potvrde koje smanjuju rizik širenja zaraze u bolnicama, socijalnim ustanovama i nekim radnim sredinama", rekao je Beroš. Naveo je i kako je kod nas 829.538 građana cijepljeno booster dozom.
Čelnik Nacionalnog stožera i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović najavio je da će pratiti situaciju i u analizirati mogućepopuštanja mjera.
"Odnosno, stvaranja preduvjeta za suživot s virusom", rekao je.
