Premijer Andrej Plenković je otkrio da s ministrima razgovara o određenom iskoraku spram dragovoljnog vojnog roka te da je ministar Ivan Anušić dobio zadatak osmisliti koncept kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju. Iako se detalji još ne znaju, takvi tečajevi vjerojatno bi se temeljili na konceptu temeljnog vojnog osposobljavanja koje je 2017. godine želio uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, danas premijerov savjetnik za obranu, izvijestio je Jutarnji list.
Obuka bi trajala mjesec dana. O tome je li to dovoljno i kako bi ocijenio takav prijedlog, za Net.hr je komentirao saborski zastupnik Željko Sačić.
"Kao što vam je poznato, mi iz Kluba Hrvatskih suverenista se od davnih dana u Saboru, već od 2020., zalažemo za uvođenje obveznog vojnog roka, na tragu čak i onog ministra iz HDZ-a, gospodina generala Krstičevića kojeg je predsjednik Vlade Plenković ušutkao i nije mu izašao u susret", rekao je Sačić.
'Zakašnjela odluka'
Kaže da su oni predlagali dva mjeseca vojne obuke.
"Stvar je političke ocjene i procjene, a i stvarnih uvjeta, bila da se vojni rok u Hrvatskoj uvede u manjem trajanju, za nas u Klubu Hrvatskih suverenista, mi smo smatrali dovoljnim dvomjesečno trajanje, ili za vrijeme zimske ili ljetne stanke, kako bi se hrvatski mladići i djevojke u najkraćim mogućim edukacijskim procesima osposobili za elementarna samoobrambena i grupno obrambena djelovanja", naveo je.
Smatra da je odluka premijera zakašnjela, ali "bolje išta nego ništa".
"Za nas je jučerašnja odluka predsjednika Vlade zakašnjela. Naime, postojali su razlozi i prije godinu, dvije da se ta obuka uvede, već smo mogli daleko odmaći u tome kao naše susjedne države, Slovenija, a mnoge europske države imaju sličan model", ističe.
'Premijer je očito čekao naputak iz Bruxellesa'
"Premijer Plenković je očito čekao naputak, naredbu i zapovijed iz Bruxellesa", naveo je, istaknuvši kako su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell nedavno došli do zaključka da samo članstvo u NATO-u nije dovoljno, da svaka država mora svojim vlastitim sredstvima pridonijeti zaštiti svog teritorija i svojoj suverenosti.
"Možemo reći: bolje išta nego ništa. I u mjesec dana se može koncentrirano, intenzivirano učiniti nešto dobra, ali pod uvjetom da se paralelno s tim uključi edukacija i našeg pričuvnog sastava, kako razvrstanog, tako i nerazvrstavnog, jer mi smo u ovih više od desetak godina izgubili, više od 300.000 hrvatskih mladića je izostavljeno iz bilo kakvog procesa vojne obuke i to sad treba nadoknaditi. Prema tome, mi ćemo biti zadovoljni da se taj vojni rok uvede. Hoće li se nazvati obvezno vojno osposobljavanje ili neki tečaj, bitno je da naše mladiće dovedemo u priliku da se upoznaju s elementarnim pravilima vojne struke i samozaštite", naglasio je Sačić.
'Odaziv na dragovoljno služenje je potpuni podbačaj'
Obveza bi se prije svega odnosila na mladiće, kaže saborski zastupnik.
"Sasvim sigurno na mladiće prioritetno jer bi to situacija kod nas u Hrvatskoj tako diktirala. Bogu hvala, još nismo u poziciji kao što su Izrael, kao što je Ukrajina, u ratnom stanju, da moramo svi podjednako, neizostavno i na istoj razini pridonositi, muški i ženski. Ali za osobe ženskog spola bi preporučio, dapače, da se i same prijave, a to imamo i sada jednu obuku u Požegi. Međutim, to je mali interes. Dragovoljno služenje vojnog roka koje sad imamo, godišnje se prijavi i završi oko 420 mladića i djevojaka, a prema dugoročnom planu donesenom prije 15 godina, planiralo se do 2000 hrvatskih mladića i djevojaka da će se prijaviti. To je potpuni podbačaj", ispričao nam je Sačić.
Naglašava da bi se paralelno s uvođenjem vojne obveze trebalo raditi i na materijalnom, financijskom poboljšanju statusa hrvatskog vojnika, "pa i tog dragovoljnog, i tog ročnika".
'Roditelji ne smiju snositi troškove prijevoza ili pranja odjeće'
"Mi imamo kvalitetan kadar za obuku te djece, kvalitetan smještaj također, ali roditelji ne smiju snositi troškove prijevoza ili pranja odjeće, što su prije ukidanja obveznog vojnog roka morali raditi. Prati veš svom djetetu na vojnom roku od šest mjeseci, to je neprihvatljivo", istaknuo je Sačić.
Što se samog sadržaja vojne obuke tiče, on mu je poznat jer je bio u kontaktu s tadašnjim generalima koji su to primjenjivali.
"0n svojim tematskim cjelinama zadovoljava elementarnu nužnu potrebu za samozaštitu i za kretanje po bojištu, rukovanje oružjem, upoznavanje sa opasnostima koje jednog vojnika čekaju na bojišnici. Napominjem, to je tek prvi prag ulaženja u prostor vojnog osposobljavanja", naveo je.
"Taj prostor kasnije može završiti dužim profesionaliziranim vojnim osposobljavanjem, može se pobuditi interes mladića za profesionalizaciju njihova poziva", nada se saborski zastupnik.
O konceptu od 30 dana koji se spominje u medijima, Sačić zaključuje: "Bolje išta nego ništa. Mjesec dana zvuči bolje nego ništa".
POGLEDAJTE VIDEO: Pucaju iz minobacača i voze tenkove: Upoznajte mlade u Hrvatskoj koji žele biti vojnici. Direkt na obuci
