Vlada vodi računa da država funkcionira i da svi, uz maksimalne napore, premostimo krizu bez presedana u kojoj se nalazimo, poručio je u četvrtak premijer Andrej Plenković u Hrvatskom saboru kojemu je predstavio drugi ovogodišnji rebalans državnog proračuna.
Hrvatska je, istaknuo je, tu krizu dočekala spremna, zahvaljujući odgovornoj proračunskoj politici koju je Vlada vodila zadnjih nekoliko godina, a koja je bila usmjerena na stabilnost javnih financija i razborito planiranje proračunskih prihoda i rashoda.
Tu su i posljedice potresa
"Ni jedna dosadašnja ekonomska kriza, ni recesija nije nastupila tako munjevito ni uzrokovala tako dubok pad gospodarskih aktivnosti i zahvatila cijeli svijet", podsjetio je Plenković.
Naglasio je da se njegova Vlada, uz koronakrizu, morala nositi i s posljedicama razornog potresa u Zagrebu, u ožujku, čije se štete procjenjuju na 86 milijardi kuna.
Vlada je morala reagirati snažno
Hrvatska Vlada je morala reagirati snažno, donijela je dva paketa mjera za očuvanje radnih mjesta i ublažavanje negativnih posljedica koje su smanjile prihodnu, a uvećale rashodnu stranu proračuna, podsjetio je Plenković.
Prvim rebalansom proračuna, proračun je opterećen za 5,3 milijarde kuna, za mjere očuvanja radnih mjesta koje traju i danas, do konca godine isplatit će se vjerojatno 8,1 milijardi kuna.
"Uz to, stalno smo smanjivali porezno opterećenje; da nismo mnogo veći broj naših građana i poduzeća teže bi izdržavao pritisak krize", naglasio je premijer, te istaknuo da će zakonski paket za peti krug porezne reforme, koji je Vlada usvojila jutros, donijeti dodatna rasterećenja koja će u konačnici dosegnuti 10 milijardi kuna.
Pad BDP-a 8 posto
Premijer je iznio i procjene kretanja za domaće gospodarstvo.
Predviđa da će gospodarski pad ove godine iznositi 8 posto, što je blaže od inicijalnih predviđanja, dok u idućoj godini očekuje rast od 5 posto, a u 2022. rast od 3,4 posto.
"Objavljeni pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak, nakon početnog udara u krizi. To je po nama posljedica pogođenih epidemioloških mjera, ali i mjera za gospodarstvo", naglasio je.
Vlada RH očekuje i priljev europskih fondova, a očekuje i da će, s obzirom da kriza traje, i dalje trebati iznalaziti rješenje za potporu gospodarstvu, osiguranje svih troškova u zdravstvu, te pomoć najranjivijima u društvu, rekao je Plenković.
Manjak od 8 posto BDP-a
Ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9, 2 milijardi kuna, na 131,1 milijardu, a ukupni rashodi za 8,6 milijardi kuna na 155, 9 milijardi. Očekuje se da će opća država zabilježiti manjak od 29,5 milijardi kuna, odnosno 8 posto BDP.
Očekujemo da se udio javnog duga u BDP-u o ovoj godini poveća za 14, 5 postotnih bodova, te da iznosi 87, 3 posto, no već u idućoj očekujemo smanjenje njegova udjela u BDP-a po prosječnoj stopi od 2 postotna poena, želimo da u 2023., dođemo na razinu 81, 2 posto, naglasio je premijer.
Njegova će Vlada, poručio je, nastaviti aktivnosti koje će nas voditi prema euro-području, odgovorno upravljati javnim financijama, pronalaziti najbolje načine za nova zaduženja, kad to bude potrebno.
S obzirom na način na koji smo do sada upravljali javnim financijama, to nam, naravno, nije drago, no s druge strane osigurane su plaće, mirovine, naknade poslodavcima za plaće u privatnom sektoru, zaključio je premijer.
Situacija bolja od projekcija u svibnj
Uz spomenute rashode za očuvanje radnih mjesta, ministar financija Zdravko Marić izdvaja i rashode za različite mjere u borbi protiv koronavirusa od 1,2 milijarde kuna, od sektorskih za kulturu, turizam i sport do nabave različite opreme za zdravstvo.
Rashodi su veći za 8,6 milijardi kuna, a jedna od većih izmjena je u sustavu Ministarstva zdravstva, gdje je rebalansom predviđeno povećanje sredstava za 1,76 milijardi kuna, od čega se najveći dio odnosi na podmirenje dugova prema veledrogerijama - 1,34 milijarde putem ministarstva za dug bolnica, a 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, kazao je.
Kada je riječ o prihodima istaknuo je da iako su porezni prihodi i doprinosi 12,2 milijarde manji, situacija je nešto malo bolja od projekcija u svibnju, za oko 7 milijardi kuna.