Dok građani u Hrvatskoj žive s prosječnom neto plaćom od 744 eura, u zapadnim zemljama Europe su tri puta veće. Odraz snage državne ekonomije vidi se kroz kupovnu moć građana i visinu plaće. U ovom su stoljeću, hrvatska ekonomija je dva puta sporije rasla od ostalih tranzicijskih zemlja pa su im i primanja rasla brže, piše Večernji list.
Prosječne cijene u Hrvatskoj su niže od EU i to za 36 posto, a cijena hrane otprilike ista. Međutim, cijene elektronike i odjeće su skuplje nego u EU, a cijene u restoranima su iznadprosječne.
Prema istraživanju koje prati osnovne karakteristike potrošnje kućanstava hrvatske obitelji danas se iz kućnog budžeta na hranu troši oko 29 posto. Za troškove stanovanja i potrošnju energenata izdvaja se 16 posto dohotka, a na mobiteli i internet odlazi 5,5 posto, tj. svaka dvadeseta zarađena kuna. Za odjeću i obuću trošimo 7 posto kućnog budžeta.
Većina raspoloživog dohotka dolazi od plaća i mirovina, ali, kako piše Večernji, kada se usporedba provodi prema nacionalnim računima treba dodati i podcijenjene prihode iz sive ekonomije i ilegalnih aktivnosti, koji su prilično rašireni u Hrvatskoj.
Hrvatska je zbog jeftinijeg rada još uvijek konkurenta u sektoru usluga. To se naročito odnosi na turizam od kojeg nastaje četvrtina godišnjeg BDP-a, prenosi Večernji list.
