Štete od potresa u Zagrebu procjenjuju se na 86 milijardi kuna, a 10,5 milijardi kuna teške su sve moguće premije osiguranja koje su u prošloj godini uplaćene u Hrvatskoj.
Dovoljno je da jednom zdrma i da čovjek ostane bez svega, osobito ako nema osiguranja. Istina je da bismo svi trebali biti razboritiji i osiguravati sebe i svoju imovinu, istina je da nekima nije problem izbrojiti novac za nekretnine i ne pitaju za cijenu, nego broje dalje za dizajnerske komade namještaja, a teško im je za osiguranje takvih nekretnina dati par stotina kuna mjesečno.
Jednako tako, istina je da je onima koji su jedva smogli za stan ili su ga naslijedili od roditelja i žive od svojih plaća koje su tolike da je pola svih zaposlenih u tvrtkama u svibnju primilo manje od 5579 kuna plaće i da im je 100 ili 200 kuna mjesečnog ceha za policu osiguranja jednostavno previše novca.
Samo je 139.681 kućanstvo u Hrvatskoj u lipnju imalo osiguranu imovinu, a vrijednost uplaćenih premija bila je 53,7 milijuna kuna, piše Slobodna Dalmacija.
Financijska pismenost
U broju ukupnih imovinskih osiguranja 38 posto otpada na kućanstva, a njihova je i gotovo svaka deseta kuna od svih 547,8 milijuna kuna koliko teže ostala imovinska osiguranja u zemlji. Zna li se da je prema posljednjem popisu stanovništva u zemlji oko 1,4 milijuna stanova u privatnom vlasništvu, broj osiguranih nekretnina vrlo je mali.
No, to nije problem samo građana, slično se prema nekretninama odnose država, gradovi i općine.
Trenutačno je u Hrvatskom saboru na prvom čitanju Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Prema predloženom zakonu, konstrukcijska obnova zgrada financirala bi se po modelu da 60 posto financira Vlada, a po 20 posto vlasnici i jedinice lokalne samouprave, a zakonu se protivi saborski zastupnik Dario Zurovec iz stranke Fokus.
Ističe da odgovornost vlasnika ne može biti prebačena na sve građane i da će taj zakon rezultirati time da će svaki zaposleni u Hrvatskoj kroz poreze izdvojiti nekoliko desetaka tisuća kuna za obnovu.
Ne razmišljaju svi tako. Prof. dr. Drago Jakovčević smatra da je Bismarckovo načelo solidarnosti najvrjednije što imamo.
''Može se postaviti pitanje zbog čega bi neki porezni obveznik iz Splita financirao obnovu u Zagrebu, ali Zagreb je naša metropola i kao što svi porezni obveznici izdvajaju za veleposlanstva i konzulate, isto tako trebaju biti spremni na tu solidarnost. To što je netko osigurao svoj stan stvar je, među ostalim, i financijske pismenosti i neki možda ne znaju da za relativno mali iznos mogu osigurati svoje stanove. U osiguranju postoje takozvane katastrofalne obveznice pa neke države kad ih pogodi tsunami raspisuju emisiju katastrofalnih obveznica i onda se iz tih prihoda financiraju eventualni rizični događaji. Jasno je da se neki sada pitaju zbog čega bi financirali obnovu stanova bogatih, ali je vrlo teško napraviti neku diferencijaciju po kojoj biste nekoga isključili. Nemoguće je Billu Gatesu u dućanu naplatiti litru mlijeka više nego prosjaku, premda je tih šest kuna Gatesu premalo novca, a prosjaku previše. Naprosto je to tako. Ovdje treba birati solidarnost, a to je načelo solidarnosti smislio Bismarck još prije više od 100 godina i boljeg od toga načela nema'', kaže prof. dr. Jakovčević.
Zanimljivo je da Dario Zurovec iz Fokusa smatra da se privatni objekti ne smiju sanirati novcem poreznih obveznika, a smiju oni u vlasništvu države i Grada Zagreba te je uvjeren da teza o solidarnosti ne drži vodu jer ljudi moraju shvatiti da je njihova imovina njihova odgovornost i da su cijene polica osiguranja u odnosu na cijene kvadrata u centru Zagreba izuzetno niske, a mnoge nekretnine nisu ni održavane, piše Slobodna Dalmacija.
