Znanstvenik i član Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. Gordan Lauc rekao je za Lider da je optimističan u pogledu pandemije koronavirusa jer vjeruje da će se do proljeća virus toliko proširiti da će cijela priča biti gotova. Međutim, upozorio je da je zato pitanje koliko će ljudi umrijeti tijekom zime.
"Treba napomenuti da ne znamo koliko je ljudi u Hrvatskoj trenutačno zaraženo. Nije nemoguće da je to jedan ili više posto populacije, što znači da će dio ljudi koji ionako umiru biti zaraženo koronom. U Hrvatskoj dnevno umire oko 150 ljudi, što statistički gledano, znači da uz zaraženost od jedan posto, jedan do dva čovjeka dnevno umru zaraženi virusom, ali bi ionako umrli. Ovi sadašnji brojevi su zapravo očekivani", smatra Lauc.
Podsjetio je da je Italija u ožujku od nekoliko mrtvih došla do više od 500 mrtvih dnevno u roku od nekoliko tjedana. "Tada nitko nije znao hoće li tih 500 za tjedan dana biti tisuću ili 20 tisuća i tada je nastupila globalna panična reakcija koju se može razumjeti. Veći dio svijeta je odustao od drastičnih mjera i odlučio živjeti s virusom koji nije toliko strašan da zahtijeva zaustavljanje gospodarstva i života općenito. Ako se ponove brojke iz zime, to je onda problem i pitanje je treba li pričekati cjepivo, premda ono možda i ne dođe", kaže.
Protivi se potpunoj karanteni
Lauc je mišljenja da trenutačno ne treba razmišljati o oštrijim epidemiološkim mjerama. "U ovom trenutku apsolutno ne treba ništa pooštravati dok nam se značajno ne poveća broj zaraženih. Ako kod nas počne umirati 30 ili 50 ljudi dnevno, trebat će dobro razmisliti što napraviti. Neke od mjera iz ožujka su bile definitivno pogrešne, poput onih propusnica koje su jako komplicirale život građanima. Zabrane rada su isto uvijek vrlo osjetljive i ako će država to opet raditi morat će nekako kompenzirati gubitke zatvorenima.
Mi još uvijek ne znamo kako učinkovito zaustaviti širenje ovog virusa jer, kako sam rekao, Čile i uz vrlo restriktivan lockdown ima tisuće zaraženih tjednima. Trebat će nešto poduzeti ako se broj mrtvih osjetno poveća, ali ja se nadam da do toga neće doći zato što mislim da nas se dosta već zarazilo i da smo možda time odradili val koji bi nas udario ujesen. Danas zaista ima puno korone okolo i gotovo svi znaju nekoga tko je zaražen. Jesam protiv lockdowna, ali treba paziti, primjerice nošenjem maski čiji sam ja veliki pobornik. Zaista nije toliki problem staviti masku", smatra Lauc.
'Stožer funkcionira fantastično'
Komentirao je i rad Nacionalnog stožera civilne zaštite rekavši da Stožer ima iznimno nezahvalnu ulogu zato što mora na temelju velikog broja nepouzdanih podataka donositi nekakve odluke i mjere te ispunjavati nerealna očekivanja.
"Kad vidimo kako neke druge stvari funkcioniraju u ovoj državi, Stožer funkcionira fantastično. Sigurno je bilo pogrešaka i nesnalaženja, sigurno se neke stvari moglo napraviti bolje, ali u kontekstu naše države mislim da je Stožer napravio solidan posao i da im se ne može puno prigovoriti. Na kraju krajeva, u prvom smo valu prošli bez većih problema, iako nam je susjed Italija, a imali smo i sezonu kakvu nitko nije očekivao, osim možda mene koji sam to najavio još u travnju, i sad trebamo vidjeti kako će ova sljedeća faza proći", rekao je Lauc za Lider.
Upitan je li možda logičnije imati vladu koja izravno donosi pravila na temelju savjeta Znanstvenog savjeta koji uostalom postoji, Lauc je odgovorio kako je Stožer definiran zakonom i na njegovu čelu je ministar unutarnjih poslova, tako da je Stožer tijelo vlade. "On je vrlo jasno definiran kao političko tijelo. Mislim da pojam politike ne mora nužno biti negativan, iako kod nas jest, ako se politika odgovorno ponaša i brine da država funkcionira."
"Mislim da je Stožer nešto što je definirano zakonom u situacijama epidemija. Sigurno da se to moglo i bez Stožera s drugačijim zakonom, pa bismo imali vladu i neko operativno tijelo. Sjetimo se da su nam u ožujku članovi Stožera bili heroji koji su spasili državu od epidemije. Nije bilo puno mrtvih i svi su se počeli pitati zašto, tako da bi stožeru situacija valjda bila zahvalnija da smo došli na pet tisuća mrtvih. Toliko smo dobro zaustavili epidemiju da su se ljudi pitali postoji li uopće epidemija, ali situacija u Italiji i New Yorku je zaista bila strašna. Pretpostavljam da je razlog zima i oni su tada vjerojatno imali zaraženih 20, 30 posto populacije i počeli su se odjednom pojavljivati teško bolesni ljudi u velikim brojevima", objasnio je Lauc.
Lako je sada biti pametan
Lauc upozorava da je lako sada gledati unazad i reći da se nešto moglo bolje. "Strašnije je u svemu tome što nitko u Europi nije priskočio Italiji u pomoć jer su se svi bojali da će njima nedostajati liječnika, lijekova i aparata. I sad to rade, države se zatvaraju i prebacuju odgovornost na druge. Nama su bili krivi Srbija i BiH, Austrijancima i Nijemcima mi, a svi smo u početku bježali od Kineza", dodaje.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
