Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u utorak je odbacio prozivke sindikata da Vlada ne rješava sustavno financijske probleme umirovljenika, istaknuvši da im se pomaže petim paketom mjera u dvije godine.
"S 1. siječnja ove godine stupio je na snagu novi zakon o mirovinskom osiguranju, sve su obiteljske mirovine povećane za deset posto, a omogućena je i nova vrsta prihoda u mirovinskom sustavu", izjavio je Piletić u Dnevniku HTV-a.
Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske danas su, nakon što je predstavljen četvrti paket mjera pomoći građanima, ustanovama i poduzećima, ocijenili da Vlada ne rješava sustavno financijski problem umirovljenika, te da im daje male, povremene i nepredvidive naknade. Zatražili su povećanje mirovina od deset posto i drugačiji model usklađivanja mirovina.
"Ako tako komentiraju, to je odmak od retorike koju su imali jučer na sjednici GSV-a kada su pružili podršku ovim mjerama", ustvrdio je Piletić te dodao da Vlada pomaže umirovljenicima već petim paketom mjera u dvije godine.
Mirovina veća za pola milijuna građana
Od početka godine, uz vlastitu mirovinu, umirovljenici mogu koristiti i dio obiteljske mirovine od 27 posto od preminulog supružnika ili partnera. Na taj su način, kaže ministar, velikom broju umirovljenika omogućeni značajno veći prihodi, a po drugi put se interveniralo i po pitanju najnižih mirovina.
Mirovinska primanja ove su godine povećana za nešto više od pola milijuna sugrađana. Istaknuo je i da su najavljena još dva ključna poteza, koja su upravo zahtijevali sindikat i Matica umirovljenika. Riječ je o ukidanju deset posto kriznog poreza iz 2009. na mirovine ostvarene po posebnim propisima. Krizni porez će se ukinuti u dva navrata - za pet posto od 1. srpnja, pa još pet posto od 1. siječnja 2024.
Napomenuo je i da su u srijedu u Saboru na dnevnom redu izmjene Zakona o doprinosima, kojima bi se od 1. travnja u potpunosti ukinulo tri posto dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za dio umirovljenika, što je kao antirecesijska mjera uvedeno također 2009.
"Uz ovih pola milijuna umirovljenika kojim su povećana primanja kroz zakon o mirovinskom osiguranju, to znači veća primanja za još 130.000 umirovljenika", rekao je Piletić.
Grubišić: 'Moramo govoriti i o ekonomskim istinama'
Financijski analitičar Andrej Grubišić na N1 je komentirao Vladin paket mjera. Kazao je da nije iznenađen mjerama te da su argumenti relativno slični kao i tijekom prethodna tri paketa mjera.
“Suštinski, mislim da nije adresirano ono ključno pitanje, a to je – da biste nekome dali, nekome morate uzeti. Razumijem političku perspektivu ovoga svega, ali moramo govoriti i o ekonomskim istinama. Kao što je premijer rekao da je na sudu teško braniti diskriminirajuću mjeru, no naš porezni sustav je pun diskriminirajućih mjera. Što je sa subvencijama koje su dobivali ljudi u poljoprivredi i brodogradnji i u brojnim drugim branšama pa nismo završili na sudu, sve su to platili porezni obveznici”, kaže Grubišić.
Kada je riječ o energetici, kaže da se protivi subvencijama.
“Ja sam protiv subvencija i poticaja zato što nema šanse da ne budete diskriminatorni jer nemaju svi jednaku potrošnju, da ne otvaram sve druge elemente. Netko će taj gubitak uvijek podnijeti. HEP je državni. Ja mislim da će HEP ići u dokapitalizaciju, to će biti direktni trošak, a indirektni troškovi će biti smanjivanje investicija koje bi mogle biti napravljene” kaže Grubišić te poziva na porezna rasterećenja.
'Nema ozbiljnog narativa bez poreznog rasterećenja'
“Gotovo nema uopće ozbiljnijeg narativa daljnjeg poreznog rasterećenja. Umjesto ovih subvencija trebalo bi ići s agresivnijim poreznim rasterećenjem, smanjivanjem trošarina, opće stope PDV-a, porez na dohodak treba smanjiti na 10% za one koji ga uopće plaćaju, svim korporacijama smanjiti porez na dobit na 10%, mislim da bi trebalo ukinuti mjeru poreza na ekstradobit. Vratimo stvari tamo gdje su bile, štoviše smanjimo porez na dobit s 18 na 10 posto da taj novac ostane u cash flow biznisu, a onda neka biznisi odlučuju o svojim troškovima”, kaže Grubišić.
Ističe da smanjenje PDV-a nije dobra mjera za smanjivanje cijena.
"Ako cijena ostane ista, a PDV je manji, znači da je prihod kompanije veći. Znači da je njen cash flow veći da ima više novaca za plaće, investicije, dobavljače, kredite, itd. Ne možete na srednji ni dugi rok ostvarivati razumnu količinu zarade ako interesne skupine nisu namirene – kupci, dobavljači, djelatnici, država kroz poreze i kreditori. Biznisi su medij preko kojega vlasnici ostvaruju svoje ekonomske interese, ali njihovi interesi su direktna funkcija namirenja interesa ovih interesnih skupina – to su osnove mikroekonomije”, kaže Grubišić.
Pojašnjava da je inflacija dobrim dijelom posljedica tiskanja novca, osobito u zadnje dvije godine otkako je krenula covid pandemija. Sve stvari koje su se isplaćivale u to vrijeme, govorilo se da to plaća država - što je tehnički točno - ali novac koji se tiskao niije imao realno pokriće u stvarnim ekonomskim relacijama. Upozorava da subvencije i poticaji neće dovesti do smanjivanja cijena.
'Subvencije su inflantorna mjera'
“Subvencije nisu antiinflatorne mjere, one su inflantorne. Ako subvencionirate potražnju, neće doći do pada potražnje. Ako subvencionirate potražnju, zašto bi netko na strani ponude snizio cijenu. Ako pogledate cijene plina prije godinu dana i danas je 60 posto niža, a struja je na sličnim razinama. Nepromjenjena potražnja ne djeluje poticajno na smanjenje cijena”.
Komentirao je i mogućnost uvođenja poreza za iznajmljivanje apartmana.
"Ono o čemu država treba voditi računa je da svojom politikom nikoga ne stavlja u povlašteni ili podređeni položaj. Oni koji iznajmljuju danas apartmane su u povlaštenom položaju, i to je nepobitna ekonomska istina i to je nepravedno. Rad se oporezuje s 10 posto, dobit sa 10 posto i bilo koji drugi oblici priljeva poput rentijera po 10 posto. Ja sam da odaberemo jednu jedinstvenu stopu da moj i vaš OIB bude opterećen s istom stopom bez obzira čime se bavite. Isto vrijedi i za PDV”, zaključuje.
Govorio je i o različitim cijenama između trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i u susjedstvu. "Ne možemo arbitrarno natjerati nekoga da nam prodaje nešto po 8 kuna jer mislimo da je jedini dokaz konkurencije da je negdje 8, a negdje 10”, kaže Grubišić, a narodne obveznice pozdravlja. "Mislim da je to dobar potez. On suštinski i ekonomski neće ništa promijeniti, ali mnogi ljudi prepoznaju da postoji ovaj instrument”, zaključuje.
