Cijene energenata rastu, a to najbolje osjećaju vozači automobila koji se gotovo svakog tjedna suočavaju s rastom cijena na benzinskim postajama.
Stoga je Vlada odlučila poduzeti određene mjere, a kako je najavio premijer Andrej Plenković na današnjoj konferenciji za medije, razmatraju kretanje u tri segmenta.
"Kad je u pitanju cijena električna energije, djelovat ćemo kao Vlada u tri segmenta. Prvi su socijalni transferi, povećanje naknada onima koji su socijalno ugroženi. Riječ je o vaučerima u iznosu od 200 kuna koje danas koristi 63 tisuće građana. Želimo povećati opseg tih naknada i primatelja. Kao drugi segment rada Vlade na zaštiti standarda građana naveo je razmatranje svih stavki koje ulaze u cijenu električne energije, a treći je sagledavanje poreznih davanja na uslugu opskrbe električnom energijom", rekao je premijer.
Drugim riječima, Vlada bi, uz vaučere, mogla sniziti cijenu PDV-a na energente, ali i dio trošarina.
Osim već standardnog rasta cijena goriva, očekuje se veliki porast cijene plina, ali i električne energije. Kada je u pitanju plin, njegova cijena za građanstvo je sigurna do 1. travnja ove godine, ali onda bi trebao uslijediti novi udar na džepove.
Vaučeri za struju i plin
"PDV na struju 13, PDV na plin je 25. Postoje i rokovi, a to znači da cijeli paket mjera bude na snazi 1. travnja. Oko 64 tisuća kućanstava u Hrvatskoj dobivaju vaučer za struju do 200 kuna, znači ako im je struja 199 dobiju 199. Mi imamo manevarski prostor da proširimo polje primjene i na plin", rekao je Plenković.
"Dakle, pokrivat će se vaučerima i struja i plin. Po kriterijima koje će definirati Ministarstvo rada, proširit ćemo obuhvat ljudi koji će vaučere dobivati. I treće je da ćemo podići vaučer, još nismo sigurno koliko, ali troškove za plin i za struju ugroženim kućanstvima ćemo pokriti2, objasnio je premijer.
Podsjetimo, Plenković je ranije najavio da će i HEP morati preuzeti dio odgovornosti.
Stručnjaci pak upozoravaju da bi Vladine mjere mogle biti dobre, ali i zakašnjele.
Vlada dobrano kasni?
"Vlada s mjerama kasni najmanje pola godine. Preventivne mjere za suzbijanje inflacije su trebale biti donijete kada je inflacija bila 3%. Sada treba djelovati kroz korektivne mjere čiji je učinak oslabljen zbog ubrzane inflacije za koju je izgledno da će u veljači proći 6%. Koliko kasnimo najbolje svjedoči činjenica da se tek treba donijeti regulatorni okvir koji bi omogućio implementaciju navedenih mjera", rekao nam je ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković.
Upozorava pritom i to da će dosta vremena proći u analizi elemenata cijene struje ili plina kako bi se mogao pronaći prostor za optimizaciju tržišne cijene, odnosno njezino smanjivanje.
"Jednako tako je i s analizom fiskalnih učinaka ukoliko se opredijelimo za smanjivanje PDV-a na struju ili plin. Bilo kakvo smanjivanje PDV-a Vladu dovodi u veći proračunski deficit od onog planiranog. Treba naglasiti i kad bi se odlučili poput Poljske smanjivati PDV na hranu, učinak nije garantiran. Trgovci uslijed smanjivanja PDV-a razliku vrijednosti mogu zadržati za sebe", rekao je
"Ne postoji garancija da će smanjivanje cijene biti prevaljeno na kupce. Socijalni transferi su dobri jer se pomaže najugroženijima. Za njih je hrana u potrošačkoj košarici najskuplja", zaključuje Vušković.
Da Vlada kasni s mjerama možda je najbolji dokaz Francuska koja je u listopadu najavila da će svim građanima koji imaju prihode do 2000 eura mjesečno i koji već ostvaruju pravo na jednokratni vaučer od 150 eura isplatiti dodatni vaučer od 100 eura koji bi im trebao olakšati prilično velik rast troškova režija. U isto vrijeme su i Česi najavili da će privremeno obustaviti naplatu PDV-a na električnu energiju i plin.
