Premijer Andrej Plenković danas je kazao da će Europska komisija idućega tjedna dovršiti sve interne procedure za sufinanciranje projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, za izgradnju Pelješkoga mosta, pristupnih autocesta i stonske obilaznice, te da će Hrvatska za to iz EU proračuna dobiti 357 milijuna eura.
PROČITAJTE VIŠE
>> Butković o Pelješkom mostu: 'Ovo je najvažniji infrastrukturni prometni projekt'
>> Plenković: 'EU će sufinancirati projekt Pelješkog mosta sa 357 milijuna eura'
Kako je rekao na početku sjednice Vlade, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac dobila je poziv povjerenice za regionalnu politiku EK Corine Cretu za 7. lipnja. te da će Europska komisija dovršiti sve svoje interne procedure za sufinanciranje do sada najvećeg projekta "kojeg smo uopće imali iz sredstava EU i iz proračuna EU".
"Riječ je o projektu koji se zove cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, znači za izgradnju Pelješkoga mosta, izgradnju pristupnih autocesta, izgradnju stonske obilaznice", rekao je Plenković.
Premijer je podsjetio na odluku Vlade od 16. veljače te zahvalilo ministarstvima mora, prometa i infrastrukture te regionalnog razvoja i EU fondova, te posebno Hrvatskim cestama, koje su uložile godine stručnoga rada za realizaciju toga projekta.
"Od EU, iz europskog proračuna ćemo dobiti 357 milijuna eura sredstava, čime će se ovaj projekt u tri faze implementirati između 2017. i 2021. godine. Riječ je o strateškom projektu ne samo za Dubrovačko-neretvansku županiju i njezin južni dio, nego za cijelu RH i u kontekstu naših priprema za ispunjavanje kriterija za ulazak u šengenski prostor", izjavio je premijer.
Zaključio je kako se nakon niza godina govorenja o ovome projektu došlo u fazu da su sredstava osigurana kako iz proračuna tako i ogromnim sredstavima iz EU proračuna.
A priča o Pelješkom mostu traje od sada već davne 1997. godine.
Tadašnji Dubrovačko neretvanski župan, SDP-ovac Ivan Šprlje, predložio je rješenje kojim bi se spojio jug Hrvatske – most. No, Šprljina zamisao ostala je tek na ideji, sve dok sljedeće godine HDZ-ov Luka Bebić u Saboru nije iznio prijedlog o izgradnji Pelješkog mosta.
Nekoliko godina poslije, u kampanji za parlamentarne izbore 2003. HDZ i Ivo Sanader obećali su izgradnju Pelješkog mosta. HDZ je osvojio vlast, Sanader je postao premijer, a 2005. otvorio je pripremne radove na izgradnji mosta. Najavio je kako će radovi krenuti 2006., a most biti pušten u promet 2008.
Radovi na mostu, naravno, nisu počeli.
Nakon što je Sanader dao ostavku u srpnju 2009., a dužnost premijerke preuzela Jadranka Kosor, priča o mostu pala je u zaborav. Sve do kraja 2010. kada je Kosor najavila da se od projekta Pelješkog mosta ne odustaje te da će biti dovršen do 2015. godine. U rujnu 2011., pred parlamentarne izbore, donosi se odluka da se most gradi temeljem ugovorene cijene. Kao novi rok određuje se 2017. godina.
No, HDZ na čelu s Kosor gubi na izborima, a u Banske dvore dolazi Zoran Milanović. Njegova Vlada raskinula je ugovor o gradnji mosta. Konkretno, resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić sporazumno je raskinuo ugovor s izvođačima, pa Vlada nije trebala platiti naknadu za izgubljenu dobit. Projekt je tada vrijedio 1,9 milijardi kuna, no izvedeno je tek tri posto radova.
No, pred kraj mandata, vlada lijeve koalicije ipak je odlučila graditi most kojim bi se napokon spojio jug Hrvatske s ostatkom. U srpnju 2015. Milanović i Hajdaš Dončić predstavili su Studiju izvodljivosti prometnog povezivanja razdvojenog teritorija RH i rekli kako se most pokazao najboljim rješenjem te njegova gradnja sigurno ide.
Ministar Hajdaš Dončić odgovorio je da će izgradnja samog mosta koštati 1,55 milijardi kuna, a ukupni će troškovi sa izgradnjom spojnih cesta, cestovnih objekata dionice oko Stona, iznositi 2,85 milijardi kuna. No, do 85 posto bit će sufinancirano iz EU fondova. Iz tadašnje su Vlade najavili da će gradnja mosta trajati od dvije i pol do tri godine.
Prošle godine objavljen je natječaj za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta. Najavljene su i četiri faze projekta koje bi trebale oduhvaćati razdoblje od 2016. do 2022. godine, a uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta Pelješac, izgradnju dionice ceste na Pelješcu i izgradnju tzv. Stonske obilaznice.
I zadnja informacija o mostu, prije ove današnje, je ona objavljena na sjednici Vlade 16. veljače. Na toj sjednici Vlada je donijela odluku o financiranju projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom”, koji uključuje i izgradnju Pelješkog mosta, vrijednog 430,2 milijuna eura, odnosno 3,2 milijarde kuna.
Hoće li ovaj put izgradnja uistinu započeti? Nadajmo se da da.
